Razorne poplave i golemi odron stijena te leda koji su krajem kolovoza pogodili granično područje Nepala i Kine nisu bili posljedica tek jednog izoliranog ekstremnog vremenskog događaja. Nova znanstvena analiza više od 20 međunarodnih stručnjaka okupljenih u mreži World Weather Attribution (WWA) potvrdila je da je riječ o spletu više procesa, snažno potaknutih dugotrajnim globalnim zatopljenjem.
U katastrofi bez presedana poginulo je najmanje 1300 ljudi, dok se više od 5000 osoba i dalje vodi kao nestalo. Golema lavina stijena i leda uništila je čitava naselja, ceste i mostove duž planinskih dolina, a akcije spašavanja u međuvremenu su preimenovane u operacije oporavka i obnove.
Sve je započelo 26. kolovoza kada se s planine Langtang Lirung odlomio blok stijena i ledenjaka širok oko 600 metara, koji je pao 2100 metara niže prema riječnom koritu. Silina udara oslobodila je energiju usporedivu s potresom magnitude 5,2 po Richteru, pri čemu se led u trenutku otopio te u kombinaciji sa sedimentom formirao rušilački val koji je protutnjao više od 30 kilometara nizvodno.
A horrific scene of severe flooding at the Rasuwagadhi border point on the Nepal-Tibet border.
The strong currents wreaked havoc across the area, leaving 400 pilgrims and 105 Indian tourists also missing in the Nepal floods.#NepalFloods #Nepal #Rasuwa #FlashFlood #Floods pic.twitter.com/dwAX12Gj7l— Ravi Pandey🇮🇳 (@ravipandey2643) August 26, 2026
Splet potresa, otapanja permafrosta i povlačenja ledenjaka
Hidrolog Walter Immerzeel sa Sveučilišta Utrecht naglasio je kako je riječ o događaju nezabilježenih razmjera na Himalaji. Analiza pokazuje da je teren vjerojatno oslabljen još u travnju 2015. godine nakon razornog potresa magnitude 7,8, koji je uzrokovao prva veća urušavanja i otvaranje pukotina u stijenama.
Ključnu ulogu u dugoročnom slabljenju planine odigrale su klimatske promjene. Granica nulte temperature u Himalaji pomiče se naviše za više od 100 metara po desetljeću, što dovodi do ubrzanog otapanja permafrosta – zamrznute mješavine leda, stijena i tla koja prirodno drži planinske padine stabilnima.
Slabljenju nosive konstrukcije pridonijelo je i konstantno stanjivanje te povlačenje ledenjaka Langtang-Lirung, uočljivo od 2010. godine. Uslijed stanjivanja leda, otopljena voda lakše je prodirala u duboke pukotine, čime se dodatno narušila stabilnost stijenske mase.
A horrific scene of severe flooding at the Rasuwagadhi border point on the Nepal-Tibet border.
The strong currents wreaked havoc across the area, leaving 400 pilgrims and 105 Indian tourists also missing in the Nepal floods.#NepalFloods #Nepal #Rasuwa #FlashFlood #Floods pic.twitter.com/dwAX12Gj7l— Ravi Pandey🇮🇳 (@ravipandey2643) August 26, 2026
Ekstremne ljetne temperature i nemoć sustava ranog upozoravanja
Iznimno nepovoljni vremenski uvjeti prethodili su samom urušavanju. Nakon obilnih snježnih padalina u listopadu i studenome prošle godine, uslijedili su najtopliji srpanj i kolovoz od početka mjerenja, s temperaturama višim za oko 1,5 °C od prosjeka prije klimatskih promjena, što je stvorilo ogromne količine vode unutar padine.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu istaknula je da nema sumnje kako je ljudski utjecaj na klimu stvorio uvjete za ovu tragediju. Znanstvenici upozoravaju da se radilo o događaju takve brzine i razmjera da ga nijedan postojeći sustav ranog upozoravanja nije mogao preduhitriti niti pravovremeno alarmirati stanovništvo.
Stručnjaci zaključuju kako je riječ o tipu prirodne katastrofe na koju se društvo ne može u potpunosti prilagoditi, naglašavajući da su hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva i zaustavljanje globalnog zatopljenja jedini način da se spriječe slične tragedije u budućnosti.
