Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula upozorio je u velikom razgovoru za Greenpeace na zabrinjavajuće temperaturne rekorde i neprijeporan porast srednjih temperatura u regiji.
Govoreći o dugogodišnjim mjerenjima DHMZ-a, istaknuo je kako nam nova godišnja doba donose znatno toplija razdoblja, učestalije toplinske valove i sve veći broj takozvanih tropskih noći.
Ovaj stručnjak osvrnuo se i na važnost edukacije najmlađih kroz slikovnice i stripove, analizu solarnih potencijala Hrvatske te nužnost dugoročnih promjena sustava za javno dobro.
Analiza globalnog zatopljenja i temperaturnih rekorda
Odgovarajući na pitanje kako znamo da se događa globalno zagrijavanje premda postoje stari temperaturni rekordi, Vakula je pojasnio da se tada u prosjeku vrućina znatno kraće zadržavala nego posljednjih desetljeća, naglasivši “kada imamo učestalija i intenzivnija dugotrajnija razdoblja, nizove ne samo vrućih dana, nego i vrlo vrućih dana, onih s najvišim vrijednostima temperature zraka 35 °C i višim”, dodavši “stoga se već više od desetljeća prilično često spominju i toplinski valovi koji mogu djelovati na zdravlje te sustav upozoravanja na opasnost od vrućine”.
Analizirajući podatke DHMZ-a na mnogobrojnim postajama, meteorolog je istaknuo “od sezona je najveće odstupanje ljeti, pa ljeta postaju znatno toplija nego prije”, dok su najmanje odstupanje zabilježile jesen i zima.
Govoreći o rekordnim mjerenjima i učestalosti toplih noći, Vakula je naveo “kolovoz je u većini Hrvatske bio rekordno topao”, pri čemu je srednja mjesečna temperatura zraka bila znatno viša od prosjeka, dodavši “posljednjih 30 godina u Maksimiru je bilo prosječno osam toplih noći u godini, a na Marjanu skoro osamdeset i devet”.
Vremenski ekstremi i utjecaj čovjeka
Osvrćući se na sve učestalije vremenske ekstreme u prezagrijanoj atmosferi, stručnjak je poručio da oni ne bi smjeli biti iznenađenje, istaknuvši “dapače, valjalo bi se na njih pripremati i prilagođavati se”.
Govoreći o utjecaju čovjeka na klimatske promjene i golemim potencijalima obnovljivih izvora, Vakula je kazao “sada smo neprijeporno u toplom dijelu života Zemlje kojem smo mi ljudi pridonijeli barem malo i više svojim djelima”, nadodavši da su betonizacija, asfaltizacija i deforestacija samo neka od njih, dok je za solarnu energiju istaknuo da je srednje godišnje osunčavanje u Hrvatskoj od oko 1700 sati u sjevernim krajevima do oko 2700 sati u južnim.
Govoreći o osunčavanju, Vakula je nadodao “važno je naglasiti kako imamo sijanja Sunca i zimi, na kopnu prosječno 1 do 2 sata dnevno, a na Jadranu oko 4 sata”.
Edukacija mladih i važnost sustavnih promjena
Govoreći o radu s najmlađima i stvaranju edukativnih materijala, meteorolog je istaknuo “cilj meteoslikovnica je educirati, približiti neke često spominjane meteorološke termine mladima, osobito djeci, kako bi kasnije bolje razumjela i imala koristi od meteoroloških informacija”.
Predstavljajući novi meteostrip, autor je naglasio da se “crtežom Krešimira Biuka i mojim tekstom ispričavaju 123 kratke priče, stvarni doživljaji iz života i rada nekadašnjih i sadašnjih meteorologa DHMZ-a i HRT-a”.
Zaključujući razgovor o zaštiti okoliša i nužnosti dugoročnog djelovanja, meteorolog je poručio “nadam se da će se stvoriti kritična masa ljudi koji se neće ponašati po načelu u se, na se i poda se, nego će dugoročno djelovati za javno dobro”.
