Uoči početka jesenskog zasjedanja Sabora i u jeku dramatičnog pada HDZ-ova rejtinga premijer Andrej Plenković nalazi se u ozbiljnim problemima.
S jedne strane pritisak mu stvara ekološka afera u Gospiću koja je rezultirala nedavnim masovnim prosvjedom u Zagrebu, a sa druge strane projekt robotaksija Mate Rimca odnosno tvrtke Verne koji prerasta u ozbiljan financijsko-politički problem kako za Plenkovića, tako i za cijelu Vladu.
Plenković podupiratelj projekta
Nakon isteka službenog ugovornog roka 30. kolovoza ove godine postalo je jasno ono što se dugo spekuliralo po kuloarima- projekt autonomnih vozila nije realiziran prema prvotnim planovima što je rezultiralo novim valom pritisaka kako dijela oporbe, tako i dijela zainteresirane javnosti koja već dugo problematizira ovaj pompozno najavljivani projekt mladog inovatora Rimca. Glavna točka spora i razlog zbog kojeg ovaj slučaj prerasta u problem za Plenkovića jest to što je bivšom Project 3 Mobility odnosno tvrtki Verne odobreno ukupno 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Dosad im je kao što je poznato isplaćen predujam od 89,7 milijuna eura. Početkom rujna iz tvrtke su službeno izjavili da su spremni vratiti sredstva ako završna evaluacija doista pokaže da ugovorne obveze nisu ispunjene. Realizacija Rimčević vozila s uslugom autonomnog prijevoza u Zagrebu jedan je od najvažnijih indikatora koje je Hrvatska dužna dokazati Europskoj komisiji da bi povukla preostalih 2,7 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka do kraja rujna 2026.. Samim time jasno je da kašnjenje ovog projekta direktno ugrožava državne planove za povlačenje tih vrijednih europskih sredstava.
Kako je upravo Plenkovićeva Vlada pa i premijer osobno davao snažnu potporu ovom projektu uvrstivši ga kao prioritet u europske fondove neuspjeh koji premijeru ozbiljno visi na glavom pa i sami djelomični povrat novca mogli bi oporbi u jeku velike Plenkovićeve krize poslužiti kao još jedan argument i krunski dokaz za loše upravljanje pa i eventualno davanje povlastica privatnom poduzetniku. U izjavama koncem kolovoza i sami Plenković dao je naslutiti da u ovoj priči ne drži sve konce u rukama pa se slijedom toga po prvi put do sada djelomice distancirao od projekta rekavši da on možda niti nije propao uz jasan naglasak da Vlada ne utječe na proces homologacije pojedinih korisnika.
Plenkovićev ugled na kocki
U konačnici će odluka o tome koliko će novca tvrtka morati vratiti državi, odnosno posljedično Bruxellesu ovisiti o analizi koju provodi Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, a onda i o konačnom pravorijeku Europske komisije koji se očekuje tijekom jeseni. Naši sugovornici bliski premijeru priznaju nam da se ‘slučaj Rimac’ otvorio u po Plenkovića potpuno krivom trenutku.
Dok se premijer nalazi pod pritiskom zbog slučaja gospićkog otpada za vratom mu puše novi politički pritisak oko slučaja Rimac koji po njega osobno ima i dalekosežnije posljedice utoliko što mu njime prijeti narušavanje ugleda na europskoj razini.
Nije tajna da je Plenković osobno i pred Europskom komisijom i pred njenom predsjednicom Ursulom von der Leyen lobirao za uvrštavanje robotaksija u Nacionalni plan oporavka. Taj je projekt i u javnom prostoru predstavljan kao revolucionarni uspjeh njegove Vlade pa se sada svaki neuspjeh ili eventualni povratak milijuna direktno fakturira upravo premijeru.
Oporba je to već počela koristiti kao dokaz promašene politike i poigravanje javnim novcem, a Plenković svjestan onoga što bi se oko ovog slučaja moglo odigravati tijekom jeseni u svojim posljednjim izjavama primjenjuje bezbroj puta viđenu taktiku umanjivanja vlastite odgovornosti pokušavajući kupiti vrijeme dok se ne donose konačna evaluacija.
Do tada treba znati da Plenković svoj politički imidž gradi i na tome što je Hrvatska vrhunska u povlačenju sredstava iz europskih fondova naglašavajući u svakom svojem istupu na tu temu da sve reforme i indikatori teku strogo po planu.
Problem za problemom
Ukoliko Europska komisija zbog kraha ovog projekta blokira pa i eventualno uspori isplatu preostalih 2,7 milijardi eura planiranih za jesen nema sumnje da će to biti još jedan golemu udarac na reputaciju uspješnog premijera koji je karijeru među ostalim izgradio hvaleći se svojim neupitnim vezama i utjecajem u Bruxellesu.
U trenutku kada se Plenkovićeva vlada suočava s lokalnim problemom ilegalnog otpada u Lici otvaranje ove velike europske fronte ostavlja dojam da Vlada gubi kontrolu nad strateškim projektima pa slijedom toga premijer već neko vrijeme naglašava kako je u konačnici ukupna provedba NPOO-a u Hrvatskoj iznimno uspješna te da jedan projekt ne može zasjeniti sve ostale rezultate.
Sve to možda i jest točno međutim u kontekstu ove priče naša dobro upućena sugovornica podsjeća na pravilo Središnje agencije za financiranje i ugovaranje unutar koje će se kako kaže aktivirati ‘Prilog III’ ugovora. Donese li se procjena da projekt uopće nije isporučio traženi cilj- potpuno autonomnu vožnju tada na snagu stupa stopostotna financijska korekcija. To znači povrat 89,7 milijuna eura. Pokaže li se da je projekt ipak djelomično funkcionalan tada se vraća određeni postotak takozvani claw-back. Unatoč tome što je država osigurala predujam solemiziranim zadužnicama aktivacija tih instrumenata u slučaju potrebe za povratom novca može rezultirati pravnim i ekonomskim komplikacijama i stvoriti dodatni pritisak na gospodarstvo. Na koncu sve ovo sa sobom nosi i gubitak povjerenja javnosti u velike domaće tehnološke projekte što na duge staze predstavlja dugoročan rizik za investicijsku klimu u zemlji.
