HRT-ovo istraživanje HRejting pokazalo je da većina građana podržava izgradnju spalionica, odnosno energana na otpad u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od 1000 ispitanika, uz maksimalnu pogrešku uzorka od +/- 3,04 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
Na pitanje treba li Hrvatska graditi moderne spalionice otpada po uzoru na one u Austriji i Sloveniji, 60,4 posto ispitanika odgovorilo je da njihovu izgradnju u potpunosti podržava. Dodatnih 26,1 posto podržava izgradnju, ali uz stroge uvjete zaštite okoliša.
Protiv izgradnje izjasnilo se 7,5 posto ispitanih, dok ih šest posto nema stav o tom pitanju.
Koji su razlozi?
Kao glavni razlog za izgradnju spalionica, 41,3 posto ispitanika navelo je trajno rješenje problema pretrpanih odlagališta otpada. Za 23 posto najvažnija je mogućnost proizvodnje električne i toplinske energije iz otpada, dok 19,5 posto smatra da bi se time smanjila financijska ovisnost o drugim državama kojima Hrvatska plaća zbrinjavanje otpada.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova u usporedbi s drugim načinima obrade otpada kao najveću korist vidi 10,3 posto ispitanika.
Među onima koji se protive izgradnji, 27,9 posto ne vjeruje da bi spalionice bile strogo kontrolirane, dok se 25,4 posto boji onečišćenja zraka i mogućeg utjecaja na zdravlje. Po devet posto ispitanih kao razlog navodi pad vrijednosti nekretnina i narušavanje kvalitete života u blizini spalionica, dok 6,1 posto strahuje da bi njihova izgradnja smanjila motivaciju građana za recikliranje.
Kada su birali između izgradnje spalionice u Hrvatskoj i plaćanja inozemnim tvrtkama da preuzimaju i spaljuju hrvatski otpad, čak 82,6 posto ispitanika podržalo je izgradnju u Hrvatskoj, uz obrazloženje da bi se dugoročno uštedjelo na zbrinjavanju otpada. Za plaćanje inozemnim tvrtkama izjasnilo se 9,8 posto, dok 7,4 posto ne zna ili nije odlučilo.
Niži računi kao motiv
Većina ispitanih podržava i korištenje energije dobivene spaljivanjem otpada za grijanje. Da je riječ o izvrsnoj ideji koju treba odmah realizirati smatra 57,2 posto ispitanika, dok 18,3 posto ideju smatra dobrom, ali uz uvjet da se energija koristi lokalno.
Za 13,3 posto ispitanih takav je model prihvatljiv, ali smatraju da je energetska korist manja od rizika. Protiv korištenja takve energije izjasnilo se 5,1 posto, dok 6,1 posto nema stav.
Slični su rezultati i na pitanje bi li pristali da se njihov dom, radno mjesto ili škola njihova djeteta griju energijom dobivenom iz spalionice, pod uvjetom da su računi za grijanje niži. Potvrdno je odgovorilo 60,4 posto ispitanika, dok bi dodatnih 19,3 posto pristalo na takav model ako je spalionica udaljena više od 20 kilometara.
Protiv takvog načina grijanja izjasnilo se 12,8 posto ispitanih, dok 7,5 posto ne zna ili nije željelo odgovoriti.
