Ruska vladajuća stranka Jedinstvena Rusija uvjerljivo vodi na parlamentarnim izborima nakon što je prebrojano gotovo 14 posto glasova. Prema prvim službenim rezultatima ruskog Središnjeg izbornog povjerenstva, osvojila je 57,5 posto glasova.
Predsjednik Vladimir Putin izbore je predstavio kao test potpore ratu u Ukrajini, dok kritičari tvrde da ruski politički sustav, pod snažnom kontrolom vlasti, ne ostavlja prostor za stvarno političko natjecanje. Većina kandidata koji se protive ratu nije mogla sudjelovati na izborima. Kremlj istodobno tvrdi da su tijekom rata, koji Moskva i dalje naziva “specijalnom vojnom operacijom”, potrebni nacionalno jedinstvo i određena ograničenja informacija.
Prema izlaznoj anketi ruskog VCIOM-a, koju prenosi dpa, Komunistička partija osvojila je 14,2 posto glasova, LDPR 10,7 posto, Novi ljudi 9,7 posto, a Pravedna Rusija 6,6 posto. Prema tim podacima, svih pet stranaka prelazi izborni prag i ulazi u Dumu, uključujući Jedinstvenu Rusiju s 49,4 posto.
Izlaznost 56,66 posto
Na izborima se biralo svih 450 zastupnika donjeg doma ruskog parlamenta. Riječ je o prvim parlamentarnim izborima u Rusiji od početka potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Glasanje je održano i na područjima ukrajinskih regija koje je Rusija okupirala i proglasila dijelom svojeg teritorija. Ukrajina takvo glasanje ne priznaje, dok ga Europska unija smatra kršenjem međunarodnog prava.
Liberalna stranka Jabloko, koja je otvoreno kritizirala rat, odlukom ruskog Vrhovnog suda uklonjena je s glavne stranačke liste. Nekoliko desetaka njezinih kandidata ipak je ostalo u utrci u pojedinačnim izbornim jedinicama. Dio drugih protivnika rata završio je u zatvoru ili je napustio zemlju.
Glasanje je trajalo tri dana, od petka do nedjelje. Prema ruskom Središnjem izbornom povjerenstvu, izlaznost je nakon zatvaranja birališta iznosila 56,66 posto. Polovica od ukupno 450 mjesta u Dumi bira se prema stranačkim listama, a druga polovica u pojedinačnim izbornim jedinicama.
Posebne kritike izazvalo je glasanje na okupiranim dijelovima Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, koje Rusija ne kontrolira u cijelosti. Ukrajina je pozvala druge države da ne priznaju rezultate glasanja na tim područjima, dok je Europska unija takvo održavanje izbora ocijenila protivnim međunarodnom pravu.
