Potreba proširenja Europske unije već desetak godina golica maštu brojnih zemalja iz regije. Neke, poput Albanije, željno očekuju ulazak, Crna Gora ima najveće šanse za brzo članstvo, Srbija stoji na mjestu, a sudbina Ukrajine se ne zna.
Pa ipak, Crna Gora si je nedavno sama zabila autogol, jer ‘veličanje ratnih zločinaca u potpunoj je suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima i za takve postupke nema mjesta unutar Europske unije niti među zemljama koje pretendiraju na članstvo’, poručili su Podgorici iz Europske komisije. Reakcija Bruxellesa uslijedila je nakon što je više crnogorskih dužnosnika i političara iz vladajuće koalicije javno veličalo lik i djelo Ratka Mladića.
Crna Gora i dalje je ‘predvodnik’ na Zapadnom Balkanu kada je riječ o procesu eurointegracija, s tim da je prošlog tjedna prvi put u posljednjih nekoliko godina naišla na ozbiljnu prepreku. Pet država članica EU-a odlučilo je privremeno Podgoricu uputiti na stanku od najmanje mjesec dana, dok ne bude spremna nastaviti svoj europski put pa je upitno hoće li Crna Gora uspjeti do kraja godine zatvoriti preostalih 15 poglavlja.
Šest uvjeta
Iako je Nizozemska najzaslužnija za blokadu, među državama koje su zatražile stanku je i Hrvatska, a to je bio povod srpskom Blicu da ovu situaciju usporedi s europskim putem Srbije. Beogradski tabloid podsjeća da je Zagreb još tijekom ljeta Podgorici isporučio popis od šest uvjeta za ulazak Crne Gore u EU: obeštećenje bivših logoraša, nastavak potrage za 14 nestalih osoba iz rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih državljana, očuvanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj te nastavak razgovora o razgraničenju na moru i povrat školskog broda ‘Jadran’.
Hrvatska je ranije izrazila nezadovoljstvo i rezolucijom o genocidu u sustavu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je crnogorski parlament usvojio u lipnju 2024. godine. Zagreb je taj potez ocijenio politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su njegovi inicijatori tvrdili da rezolucija predstavlja izraz poštovanja prema žrtvama.
U Blicu podsjećaju kako je Hrvatska je od početka pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom u više navrata ulagаlа veto ili prijetila blokadom. Glavne točke spora odnose se na bilateralna pitanja proistekla iz raspada SFRJ-a i ratova 1990-ih, kao i na usklađivanje vanjske politike.
U Srbiji se najviše plaše nove prijetnje blokadom. Kako piše Blic, hrvatski dužnosnici često su u javnosti koristili mogućnost veta kao političko sredstvo.
