Rusija je pojačala nadzor, zastrašivanje i odmazdu protiv kritičara vlasti u inozemstvu od invazije na Ukrajinu 2022. godine, tvrdi izvješće prezentirano danas Vijeću za ljudska prava u Ženevi, prenosi Reuters.
Posebna izvjestiteljica za ljudska prava u Rusiji rekao je Vijeću za ljudska prava u Ženevi da je Rusija postala jedan od najplodnijih počinitelja “transnacionalne represije” kroz pokušaje atentata, napada i trovanja.
‘Napuštanje Rusije ne znači ostavljanje ruske represije iza sebe’
“To je nastavak, ali izvan ruskih granica, istog onog strukturnog, i državno sponzoriranog sustava represije koji je dokumentiran i u Rusiji”, rekla je Mariana Katzarova, pozivajući se na novo izvješće temeljeno na 400 dokumentiranih slučajeva.
“Napuštanje Rusije ne znači ostavljanje ruske represije iza sebe”, dodala je. Između 650.000 i 900.000 ljudi napustilo je Rusiju od 2022. godine, navodi se u izvješću.
Rusko diplomatsko predstavništvo u Ženevi nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar, iako je Moskva u prošlosti negirala optužbe za neprijateljske akcije na stranom tlu i tvrdila da se radi o zapadnoj kampanji blaćenja i dezinformacija.
Incidenti “transnacionalne represije” utrostručili su se s 29 u razdoblju 2014.-2021. na 89 između 2022. i 2024., navodi se u izvješću.
Nove metode
Iako Rusija ima dugu povijest sovjetskih i postsovjetskih atentata i zastrašivanja preko granica – uključujući ubojstvo bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinenka u Londonu 2006. – metoda i opseg ciljanja promijenili su se od otvorenog nasilja prema prikrivenim, administrativnim i digitalnim alatima, otkrila je Katzarova.
“Represija se sada provodi putem naloga za uhićenje, baza podataka, banaka, digitalnih sustava i posrednika – jeftinije, skalabilno i izgrađeno tako da izbjegne detekcija”, rekla je Katzarova.
U izvješću je objašnjeno kako Rusija stavlja pojedince na popis “terorista i ekstremista” Federalne službe za financijski nadzor (Rosfinmonitoring), što izaziva crvene zastavice i blokira račune u europskim i američkim bankarskim institucijama.
Ruske vlasti su također ograničile usluge i putne isprave svojim građanima u inozemstvu, navodi se u izvješću. Navodi se slučaj Elene Puškareve kojoj je rusko veleposlanstvo u Kanadi odbilo pružiti konzularne usluge, navodeći “sigurnosnu prijetnju”, nakon što je prosvjedovala za oslobađanje Alekseja Navaljnog i drugih političkih zatvorenika.
Rusija najviše aktivira Interpolove zahtjeve za uhićenje
Rusija je najčešći korisnik Interpolovih zahtjeva za uhićenje, iako otprilike polovica slučajeva povezanih s Rusijom koje je 2024. pregledalo nadzorno tijelo Interpola nije bila u skladu s propisima prijave, rekla je Katzarova.
Među metama su proturatni emigranti, novinari i nevladine organizacije. Iako se napadi uglavnom događaju u državama Južnog Kavkaza i Srednje Azije, dokumentirani incidenti dramatično su se povećali u Europi i šire, navodi se u izvješću.
UK: Rusija je ubila opozicijskog aktivista Navaljnog rijetkom vrstom otrova
