Prema novoj studiji australskog think tanka, Kina prednjači u većini naprednih tehnologija, nadmašivši SAD i druge zemlje u ključnim tehnološkim sektorima. Naime, istraživanje Australskog instituta za stratešku politiku (ASPI) pokazuje da je Kina zauzela prvo mjesto u 57 od 64 tehnološke kategorije između 2019. i 2023., dok su SAD vodeće samo u sedam kategorija, uključujući kvantno računalstvo i biotehnologiju.
Inače, ASPI je kvazi-državni australski obrambeni think-tank kojeg uglavnom financira australski i američki vojno-industrijski kompleks. Drugim riječima, ovaj institut svakako nije nešto što bi se moglo nazvati “prokineskim, već naprotiv. A kako bi identificirali 64 kritične tehnologije budućnosti (AI, biotehnologija, EV baterije, itd.) i izgradili skup podataka za razumijevanje koje zemlje i institucije provode najinovativnija i najučinkovitija istraživanja, iz ASPI-ja su pokrenuli model “Praćenja kritične tehnologije”.
Po njemu je Kina posebno napredovala u tehnologijama koje imaju vojnu primjenu, poput radara, dronova i satelitskog pozicioniranja. U kategoriji hipersonične detekcije i praćenja, Kina dominira s 73 posto udjela, dok SAD zaostaje s 13 posto. Kineski uspjesi povezani su s inicijativom “Made in China 2025”, koja nastoji modernizirati industriju i postići globalnu tehnološku dominaciju do 2049. godine.
Would you take a pilotless, flying taxi?@colum_m did and found out that the market for these next-generation flights is estimated to reach $1 trillion by 2040. But it’s not without challenges https://t.co/BhS2qhtOyz pic.twitter.com/DMeaFGnWP0
— Bloomberg (@business) August 22, 2024
ChatGPT spašava Amere
U području “Naprednih informacijskih i komunikacijskih tehnologija”, Kina prednjači u svim tehnologijama, ali je najdominantnija u “Naprednim optičkim komunikacijama” i “Podmorskim bežičnim komunikacijama”, s 9 od 10 dominantnih istraživačkih institucija za obje tehnologije.
Zatim, u sektoru “Naprednih materijala i proizvodnje” dominacija Kine je apsolutno neprikosnovena, s visokim ili srednjim monopolističkim položajem u 12 od 13 tehnologija. Što, u stvari, nije iznenađenje za jedinu proizvodnu velesilu na svijetu. U kategoriji “senziranja, mjerenja vremena i navigacije” je Kina opet predvodnik, dok SAD vodi samo u atomskim satovima.
U AI, Kina je nešto manje dominantna, ali još uvijek vodi u pet od šest tehnologija. Samo u obradi prirodnog jezika vodi SAD (zahvaljujući ChatGPT-u). Peking je pak najslabiji u “biotehnologiji, genskim tehnologijama i cjepivima”, gdje je Washington ujedno i najjači. Doduše, i tu Kina vodi u četiri od sedam tehnologija, a SAD u tri tehnologije.
Jedina pobjeda SAD-a
Ono što, svakako, nikoga ne bi trebalo iznenaditi – s obzirom na dominantan položaj Kine u električnim vozilima i zelenoj industriji – jest da ona predvodi sve tehnologije u okviru “Energije i okoliša”, s visokim do srednjim monopolističkim položajem u šest od osam tehnologija.
A evo i jedno područje u kojem SAD vodi – kvantnim tehnologijama. Naročito je to izraženo u kvantnom računalstvu, gdje Amerika ima jedini donekle monopolistički položaj od sve 64 tehnologije, sa sedam od deset vodećih istraživačkih institucija. U ostale tri prednjači Kina.
Fascinantno je vidjeti i da Kina sada predvodi SAD u istraživanju naprednih poluvodičkih čipova, s obzirom na žestoku konkurenciju na ovom području te agresivne američke sankcije. Kao što je često slučaj, ovo vodstvo u istraživanju vjerojatno će se pretvoriti u tehnološke dobitke, a možda u konačnici i dominaciju na tržištu.
🇨🇳 Unitree released a robotic housekeeper.
The Chinese company is preparing for the mass release of the G1 robot, which can cook breakfast, wash dishes, pick up scattered socks, and more. Additionally, the built-in AI will monitor you and teach the robot new tasks.
— Lord Bebo (@MyLordBebo) August 21, 2024
Ogromno iznenađenje
A vjerojatno najiznenađujuće otkriće, s obzirom na količine novca koje SAD troši na obranu, je da Kina dominira u sektoru obrane i tehnologijama “relevantnim za AUKUS”; uključujući monopolistički položaj u šest od deset tehnologija. S obzirom na ova saznanja, Amerikanci bi si možda trebali postaviti pitanje: “Kamo naš novac ide?”
Naime, SAD ulaže lude iznose na obranu – prema nekim procjenama više od trilijun dolara godišnje, što je više od četiri puta više od Kine – i sada zaostaju u svim ključnim obrambenim tehnologijama budućnosti, osim jedne (mali sateliti).
Ono što je vjerojatno je da većina proračuna za obranu SAD-a odlazi na financiranje uloge “svjetskog policajca”, pokretanje i vođenje ratova diljem svijeta (proveli su 114 vojnih intervencija od kraja Hladnog rata – dakle u zadnjih 30-ak godina – prema istraživačkom projektu Sveučilišta Tufts). Kina je, poznato je, bila uključena u točno nula vojnih intervencija u istom periodu i stoga troši gotovo 100 posto svog proračuna kod kuće, upravo za stvari kao što su inovacije i modernizacija. U osnovi, pričamo o razlici između prenapregnutog globalnog carstva i nacije strateški usmjerene na vlastiti razvoj.
Dominacija države nad privatnim sektorom
Nadalje, u brojnim područjima, Kina je “izgradila potencijalne monopolske pozicije u znanstvenoj ekspertizi i vrhunskim institucijama”, s “ekstremno visokom koncentracijom istraživačke stručnosti” i “između tri do pet puta većom istraživačkom proizvodnjom od SAD-a”.
S druge strane, ASPI navodi da je američko istraživanje “sve više koncentrirano na američke tehnološke divove” (Google, Microsoft, itd.), dok “kineske tvrtke igraju relativno malu ulogu” u nacionalnim istraživanjima.
Svakako, jedina istraživačka institucija koja se zaista ističe u ovoj studiji je Kineska akademija znanosti koja sama vodi u 31 od 64 tehnologije. Ona je, otprilike, ekvivalent francuskog CNRS-a ili njemačkog društva Max Planck. SAD nema tako centraliziranu državnu istraživačku instituciju.
Nevjerojatni napredak
A nesklonost Pekingu ASPI demonstrira i time što upozorava na opasnost od kineske tehnološke monopolizacije i predlaže bližu suradnju između sigurnosnog saveza AUKUS (Australija, U.K., SAD) i azijskih saveznika, poput Japana i Južne Koreje, kako bi se smanjila tehnološka zaostalost u sektorima poput robotike i autonomnih sustava.
Japan i Južna Koreja već pokazuju potencijal u određenim kategorijama, poput nuklearne energije i proizvodnje poluvodiča, no kako bi sustigli Kinu, potreban je koordiniran napor između tih zemalja i AUKUS-a.
Koliko je Kina napradovala zadnjih godina pokazuje i to što je prije 20 godina bila prvak u svega tri (!) kategorije. SAD je, u drugu ruku, izgubio svoju istraživačku prednost; prije 20 godina je bio vodeći u 60 tehnologija.
“Kina ne može biti inovativna”
Za kraji, zanimljivo je da je Harvard Business Review 2014. objavio članak “Zašto Kina ne može biti inovativna”, objašnjavajući kako je to”zemlja učenika napamet vezanih za pravila” koji ne mogu biti kreativni. Deset godina nakon Kina dominira SAD-om u inovacijama u 90 posto tehnologija,
Utjecajni kineski geopolitičar očitao bukvicu Amerima: ‘Oni su autisti koji žive u bajci’
