Prvi dan 31. NT konferencije okupio je više od 2000 poslovnih lidera i IT stručnjaka iz regije. U središtu Business Daya bila su pitanja kako umjetnu inteligenciju iz faze eksperimentiranja pretvoriti u mjerljivu konkurentsku prednost i kako pritom sačuvati ljudsku prosudbu, iskustvo i znanje.
U svom keynoteu švedski novinar, autor i govornik Andreas Ekström publici je predstavio pojam „organska inteligencija” kao protutežu umjetnoj inteligenciji. Upozorio je da nove tehnologije procjenjujemo prebrzo pa griješimo te da tehnologija nije neutralna: umjetna inteligencija nema vlastitu etiku, nego samo upute svojih vlasnika, zbog čega se više od same tehnologije boji koncentracije moći u rukama onih koji njome upravljaju.
Poslovnim je liderima savjetovao da krenu od najrutinskijih zadataka, da uvođenje AI-ja ne prepuste samo mladim entuzijastima, nego najiskusnijim i najutjecajnijim ljudima u organizaciji te da timovima ostave prostor za iskren razgovor o iskustvima.
Charles Calestroupat, potpredsjednik Microsofta za Južnu Europu, u svom keynoteu govorio je o tome kako organizacije mogu iz faze eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom prijeći u frontier transformaciju. U izlaganju se posebno osvrnuo i na zemlju domaćina konferencije: „Za slovenske tvrtke umjetna inteligencija znači rast, bolje iskustvo zaposlenika, snažniji angažman korisnika, pametnije procese i bržu inovaciju. No stvarna prednost ne proizlazi samo iz tehnologije, nego iz povezivanja ljudske stručnosti i prosudbe s umjetnom inteligencijom te iz izgradnje organizacija koje neprestano uče i prilagođavaju se. Slovenija ima talent, poduzetnički kapacitet i ekosustav da ovaj prijelaz pretvori u trajnu konkurentsku prednost,“ zaljučio je Calestroupat.
Zarađuju li organizacije doista na AI-ju?
Tijekom panela Are Organizations really seeing a Return on their AI Investments moderator Daniel Fazlić razgovarao je s Yannom Andronopoulou, direktoricom za Grčku, Cipar, Maltu i regiju Adriatics u Microsoftu, Georgeom Georgiopoulosom, CCO-om Satori Analyticsa, Davidom Vidmarom, direktorom prodaje u IT-ju i korporativnom segmentu, Gen-I, i Davidom Rozmanom, managing partnerom u BizIT-u.
Panelisti su se složili da su tvrtke podijeljene na one koje još eksperimentiraju AI-jem i one koje koriste tehnologiju da iznova osmisle procese te ostvaruju vrijednost vidljivu u bilanci. Andronopoulou je kao primjer navela Microsoftovu korisničku podršku, gdje se 31 % slučajeva sada rješava već u prvom pozivu, a Georgiopoulos je izdvojio tri kriterija za procjenu AI projekta: mjerljivu vrijednost, vrijeme do njezina ostvarenja te spremnost podataka, tehnologije i ljudi. Rozman je poručio da tvrtke često brkaju usvajanje alata sa stvarnom poslovnom vrijednošću te da umjesto „gdje primijeniti AI“ treba pitati „gdje ljudi najviše gube vrijeme.“
Vidmar je najglasio da je AI adopcija prioritet, nosam da samo dijeljenje licenci za AI alate nije dovoljno. Andronopolou je poentirala: „Već 32 godine dio smo slovenske priče, a zajedno sa svojim partnerima predani smo AI transformaciji zemlje: razvoju kvalificiranije radne snage, jačanju javnih usluga te podršci zajednicama i tvrtkama svih veličina, kako bi Slovenija postala otpornija i konkurentnija u digitalnom gospodarstvu. Microsoft ima važnu ulogu onoga koji povezuje taj ekosustav.“
Umjetna inteligencija u regiji: što možemo naučiti jedni od drugih
Tijekom panela AI Accross Adriatic: What can we learn from each other, Dragan Petric, izvršni urednik magazina BUG, razgovarao je sa Damirom Dizdarevićem (Logosoft, BiH), Joškom Mrndžeom (bivši direktor Googlea Adriatic, Hrvatska), Milošem Đurkovićem (Amrop/Metadriven, Srbija) i Andražem Logarom (Slovenski tehnološki forum, Slovenija). Panelisti su se složili da regija znatno zaostaje u stvarnoj primjeni AI-ja u poslovanju, iako ga mnogi svakodnevno koriste kao osobni alat.
Prema podacima koje je naveo Joško, Hrvatska je ispod EU prosjeka po korištenju AI-ja. Razlozi su nedostatak kapaciteta i budžeta te pitanja privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Naprednije su tehnološke tvrtke i telekomi, a najviše zaostaju sektori turizma i proizvodnje. Dizdarević je naveo da je, prema istraživanju OECD-a za zapadni Balkan, oko 50 % tvrtki isprobalo AI, ali ga je u poslovne procese uključilo tek 8 %, uz priliku da regija „preskoči” međufaze ako prvo izgradi kulturu usvajanja.
Đurković je istaknuo da razlike ne postoje među državama, nego među ljudima i industrijama, uz primjer srpskih banaka koje AI već koriste za otvaranje računa i odobravanje kredita. Logar je zaključio da tvrtke u regiji uspijevaju stvarati proizvode i radna mjesta unatoč ograničenom okruženju. Panelisti su se složili da regija zaostaje u primjeni, a ne u znanju ili infrastrukturi. Možemo puno naučiti jedni od drugih razmjenjujući primjere dobre prakse iz sektora koji su već odmakli s primjenom, poput bankarstva i tehnologije, te se okrenuti međusobnoj suradnji.
