Nova mađarska vlada zatražila je od Sjedinjenih Država izuzeće od mogućih novih američkih sankcija usmjerenih prema državama koje kupuju rusku naftu i plin, dok istodobno najavljuje smanjenje dugoročne ovisnosti zemlje o ruskoj energiji, prenosi mađarski Index.hu.
Zahtjev dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u petak potpisao zakon kojim se proširuju mogućnosti SAD-a za uvođenje mjera prema Rusiji i državama koje nastavljaju kupovati ruske energente. Zakon omogućuje uvođenje carina do 100 posto na robu iz država koje su među glavnim kupcima ruske nafte i plina, odnosno država koje na druge načine omogućuju zaobilaženje američkih mjera. Istodobno predviđa mogućnost izuzeća kada bi njihova primjena bila protivna interesima nacionalne sigurnosti SAD-a.
Hoće li izuzeće Mađarske biti produženo?
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova obratilo se američkom State Departmentu zbog mogućeg utjecaja zakona na Mađarsku prije njegova usvajanja, prema izvještajima mađarskih medija danas. Pitanje je prošli tjedan u Washingtonu pokrenuo i Márton Hajdu, predsjednik Odbora za vanjske poslove mađarskog parlamenta i član vladajuće stranke Tisza.
Hajdu je rekao da je republikanskim zastupnicima prenio kako je Tisza svjesna rizika i ovisnosti Mađarske o ruskoj energiji, istodobno ih zamolivši da pomognu u osiguravanju izuzeća za Mađarsku od mogućih mjera.
Mađarska je među članicama EU-a koje se najviše oslanjaju na ruske energente. Vlada u Budimpešti, i prošla i ova, upozoravaju da bi nagli prekid uvoza ruske energije mogao povećati troškove za kućanstva i industriju.
Prema navodima o razgovorima s američkom stranom, Washington je poručio da bi se novi zakon mogao primijeniti na Mađarsku nakon isteka postojećeg američkog izuzeća 21. studenoga. To je izuzeće Mađarska dobila tijekom vlade bivšeg premijera Viktora Orbana.
Orban je izuzeće dogovorio s Trumpovom administracijom 2025. godine. Američka strana tada ga je opisivala kao vremenski ograničeno, dok su mađarski dužnosnici tvrdili da je izuzeće šireg, odnosno dugotrajnijeg karaktera.
Tisza je tijekom izborne kampanje obećala da će do 2035. godine okončati ovisnost Mađarske o ruskoj energiji, opisujući tu ovisnost kao “sistemski rizik”. Nova proeuropska vlada pod premijerom Péterom Magyarom također je Rusiju opisala kao sigurnosnu prijetnju i najavila čvršće usklađivanje Mađarske s europskom politikom.
Takav pristup predstavlja promjenu u odnosu na vladu Viktora Orbana, koja se posljednjih godina protivila dijelu nastojanja EU-a da ograniči uvoz ruske energije te je nastojala zadržati mogućnost kupnje ruskih energenata. Budimpešta je pritom tvrdila da bi naglo isključivanje Europe iz opskrbe relativno jeftinom ruskom energijom povećalo troškove i negativno utjecalo na gospodarstvo i konkurentnost europskog bloka.
Mađarska je i dalje snažno ovisna o ruskim isporukama sirove nafte. Prema podacima S&P Globala, ruska nafta činila je oko 90 posto mađarskog uvoza sirove nafte u 2025. godini. Velik dio te nafte tradicionalno je stizao naftovodom Družba, izgrađenim u vrijeme Sovjetskog Saveza.
Hungary is asking the United States not to impose additional tariffs on it due to the purchase of Russian oil and gas, in light of the “hellish sanctions” bill that has been sent to President Trump for his signature.
This was announced by Marton Gaidu, head of the Hungarian… pic.twitter.com/rhIzFknG7w
— Beefeater (@Beefeater_Fella) September 17, 2026
Jadranski naftovod kao alternativa?
Opskrba preko Družbe, međutim, nije jedini mogući izvor za mađarske rafinerije. Protok kroz taj naftovod bio je zaustavljen gotovo tri mjeseca ranije ove godine, od kraja siječnja do travnja 2026., nakon što je Ukrajina objavila da je dio infrastrukture oštećen u ruskom napadu. Moskva je odgovornost za napad i okolnosti prekida osporavala. Mađarska i Slovačka optužile su Kijev da je obnavljanje protoka kroz Družbu odgađao iz političkih razloga. Ukrajina je takve tvrdnje odbacivala, dok je Rusija osporavala ukrajinske navode o odgovornosti za oštećenje infrastrukture.
Tijekom prekida isporuka Družbom Mađarska je dio svojih potreba za sirovom naftom podmirivala neruskim naftnim pravcem preko Jadranskog naftovoda iz Hrvatske. Europska komisija navodi da su alternativne isporuke omogućile nastavak opskrbe mađarskih rafinerija tijekom tog razdoblja. To pokazuje da Mađarska ima alternativni opskrbni pravac, iako postojeća infrastruktura, cijena i prilagodbe rafinerija i dalje čine rusku naftu važnim dijelom njezine opskrbe. Orban je uporno objašnjavao da je nafta koja bi dolazila preko Hrvatske jednostavno preskupa te da ne postoji dovoljan kapacitet za transport, što je tvrdnja koju je hrvatski JANAF osporavao.
Europska unija od eskalacije rata u Ukrajini 2022. godine znatno je smanjila uvoz ruske energije. Udio Rusije u uvozu plina u EU-u pao je s oko 45 posto u 2021. godini na 12 posto u 2025., dok je udio ruske sirove nafte pao s 27 posto na oko 2 posto.
Rusija je zapadne sankcije i ograničenja trgovine energijom odbacila kao nezakonita te tvrdi da su se njihove posljedice u velikoj mjeri odrazile na potrošače i industriju u EU-u. Moskva je nakon uvođenja zapadnih sankcija preusmjerila velik dio svojeg izvoza energije na druga tržišta, među kojima su Kina, Indija i druge zemlje izvan zapadnog sankcijskog režima.
Von der Leyen: Ne možemo biti industrijska sila s ovim cijenama energije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u svom govoru o stanju Unije 16. rujna da Europa ne može dugoročno zadržati status industrijske sile ako cijene energije ostanu strukturno visoke. Izjava je dio šire rasprave u EU-u o tome kako istodobno smanjiti ovisnost o ruskim energentima, osigurati konkurentne cijene energije i zadržati industrijsku proizvodnju u Europi.
Bruxelles planira nastaviti postupno ukidanje uvoza ruske energije. Prema planu REPowerEU, uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebao bi biti postupno ukinut do kraja 2026., dok bi se uvoz plina iz Rusije plinovodima trebao okončati do kraja 2027. godine, uz prijelazna razdoblja predviđena za pojedine ugovore i vrste uvoza. No, uvoz ruskog LNG-a zasad opada vrlo sporo. Primjerice, Le Monde je krajem kolovoza izvijestio da je europski uvoz ruskog plina iz Jamal LNG-a bio 18% veći nego godinu ranije.
Ruski dužnosnici dovode u pitanje slanje plina Mađarskoj zbog izjava nove vlade
