Koraci možda nisu tako sigurni i brzi kao što smo od premijera Andreja Plenkovića navikli, no čini se da i nakon masovnog prosvjeda Ličana u Zagrebu najdugovječniji predsjednik hrvatske vlade izlazi iz još jedne krize. I to možda jedne od najozbiljnijih u sva tri mandata. Kako bi potpuno umirio nezadovoljne građane i temi sanacije ilegalnog ličkog otpada pristupio ozbiljno i nepristrano, Plenković se odlučio na osnivanje Znanstvenog savjeta za stručnu potporu Vladi u sanaciji nezakonito odloženog gospićkog otpada. U svome je timu okupio sedam stručnjaka iz šest različitih znanstvenih i akademskih područja. Za predsjednika Savjeta izabran je rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić, koji je ujedno i stručnjak s Građevinskog fakulteta. Zamjenik mu je vječni Krunoslav Capak, koji je na tu funkciju imenovan kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Članovima Savjeta imenovani su i redoviti profesor te predstavnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Ante Jukić te redoviti profesor s Građevinskog fakulteta Dražen Vouk, stručnjak za tehnologije odvodnje i zbrinjavanje mulja.
Ugledni stručnjaci
Članica je ovog tima znanstvenika i Jelena Parlov, redovita profesorica s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i stručnjakinja za hidrogeologiju i dinamiku podzemnih voda. Iskra Aleksandra Nola u timu sudjeluje kao redovita profesorica s Medicinskog fakulteta i stručnjakinja za zdravstvenu ekologiju i utjecaj okolišnih čimbenika na zdravlje, dok se Ivica Kisić, redoviti profesor i predstavnik Agronomskog fakulteta, u Savjetu ističe kao stručnjak za ekologiju, zaštitu tla i obnovu oštećenog tla. Zadaća ovog multidisciplinarnog tima jest provedba analize zdravstvenih, tehnoloških i okolišnih aspekata, nakon čega se očekuje da ponude znanstveno utemeljena rješenja za sanaciju rasutog i zakopanog otpada na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću.
Osnivanje ovog znanstvenog savjeta, bez obzira na kritike iz oporbe koja slučaj gospićkog otpada pokušava politizirati i na njemu politički profitirati, za Plenkovića je ipak vrlo pozitivan, kako politički tako i komunikacijski. Prije svega, on ovim manevrom nastoji smiriti situaciju i kontrolirati štetu. Nakon što su u javni prostor dospjeli nalazi o zagađenju podzemnih voda u Lici, što je rezultiralo masovnim prosvjedom i strahom koji se uvukao među građane, osnivanje ovog tijela Plenkoviću služi kao svojevrstan štit kojim fokus s političke odgovornosti prebacuje na stručnu raspravu. Premijer je, uostalom, donedavno kritizirao oporbu zbog širenja histerije, spočitavajući joj nestručno tumačenje kompleksnih nalaza. Formiranjem Savjeta u kojem su okupljeni renomirani stručnjaci, Plenković i Vlada sada ipak dobivaju ekskluzivan autoritet za službenu i smireniju interpretaciju rezultata ispitivanja.
Kako je i Plenkoviću postalo jasno da ovo veoma osjetljivo pitanje nadilazi ekologiju i prerasta u politički problem, ekološku katastrofu mudro je i strateški odlučio prepustiti akademskoj zajednici.
Državnički potez
Svaki novi napad oporbe stoga više neće pogađati direktno Plenkovića i HDZ, nego će biti preusmjeren na struku i znanost, čime je premijer politički neutralizirao problem. Ne može se ne primijetiti da je, usporedno s osnivanjem ovog tijela, u parlament poslana značajna izmjena Zakona o gospodarenju otpadom, pa premijer i tom brzom reakcijom ostavlja dojam državnika koji još drži situaciju pod kontrolom nudeći građanima institucionalna rješenja. Tako se i osobno predstavlja kao lider koji je sposoban uhvatiti se ukoštac s problemom i preuzeti na sebe krizno upravljanje. Kritičari iz oporbe formiranje Znanstvenog savjeta već su počeli nazivati političkom predstavom i pokušajem friziranja stvarnog stanja, no Plenković vrlo dobro zna što radi: amortizira javno nezadovoljstvo i daje do znanja da se složene ekološke teme ne trebaju rješavati kroz politiku ili ulični aktivizam, nego unutar akademske zajednice i uz pomoć provjerenih institucija.
Uključivanjem stručnjaka iz različitih područja, nedvojbeno, osigurava se da sanacija bude provedena po najvišim znanstvenim standardima, pa se i to može gledati kao još jedan državnički potez premijera Plenkovića koji, postavljajući u tim i javnosti dobro poznatog stručnjaka Krunoslava Capaka, jamči da će odluke koje se budu donosile biti utemeljene na stručnim analizama, a ne na širenju panike kao dosad.
Savjet je Plenković složio kao branu od dezinformacija, čime omogućuje javnosti da na temelju stručnih, znanstvenih analiza dobije istinite, točne i kompletne podatke o stanju vode i tla u Lici. Čini se, dakle, da je vrlo dobro prepoznao nišu u javnom prostoru u kojem je u pokrenutoj hajci zaista nedostajao znanstveni pristup. Aktivirajući HZJZ i vodeće akademske institucije, Plenković doista u očima mnogih postiže upravo to da javnost dobije i znanstveni uvid u osjetljivu tematiku. Capak se nekomu može i ne mora sviđati, no neosporno je da Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kojim godinama upravlja, ima dugogodišnji kredibilitet. Zato Plenković ni u njegovu slučaju nije popustio pod pritiscima, nego je stao uz Capaka, stajući time uz prvog čovjeka javnog zdravstva, koji je u konačnici logičan i nužan izbor za tijelo koje će pratiti proces sanacije i u njemu sudjelovati svojom ekspertizom, što je veoma važno za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.
Bučna oporba
Svoju je operativnu sposobnost Krunoslav Capak pokazao u jeku pandemije koronavirusa kao član ondašnjeg stručnog stožera koji je, uz pokoju iznimku, vrlo korektno i dosljedno obavljao posao. Imenovanjem Krunoslava Capaka potpredsjednikom Znanstvenog savjeta, a Stjepana Lakušića kao rektora zagrebačkog sveučilišta predsjednikom Savjeta, Plenković daje na znanje da će se konačne odluke donositi na temelju jasnih, znanstveno utemeljenih podataka, čime se i on sam distancira od politizacije ove teme. To je jedini ispravan način da se javnosti u istom paketu ponude točni i relevantni podaci, da se zaštiti zdravlje građana i da se napokon stane na kraj širenju panike u javnom prostoru, što i jest Plenkovićev ključni cilj. Oporba će, naravno, i dalje propitkivati, analizirati, pa i kritizirati sve u ovoj ekološkoj aferi, uključujući i premijera, međutim, u ovoj priči treba imati na umu da znanstvenici i profesori koje je Plenković okupio u Savjet za sanaciju imaju neosporan stručni i akademski autoritet.
Lakušić je rektor najvećeg sveučilišta u državi, a Kisić vodeće ime za ekologiju i zaštitu tla. Iskra Aleksandra Nola priznata je znanstvenica, a Jelena Parlov stručnjakinja za podzemne vode. Sve su to, dakle, ljudi koji pouzdano imaju znanstvene kompetencije nužne za nadzor složenog procesa sanacije toksičnog otpada. Članovi Savjeta nisu neovisni vanjski procjenitelji, kao što su prosvjednici tražili, ali se mora reći da imaju kredibilitet izgrađen tijekom ozbiljnih znanstvenih karijera. Oporba može bučiti do mile volje, no svi oni koji nepristrano prate rad premijera Plenkovića u proteklih deset godina znaju da on nikada nije podlegao populizmu, naprotiv, u trenucima krize povlači poteze koji, kako to kažu njegovi najbliži suradnici, dugoročno štite državu i hrvatske građane.
Oporba ekološku krizu iskorištava kako bi se pokušala izvući iz dugogodišnjeg stanja nemoći i besperspektivnosti, poglavito ona lijeva, koja se u gospićki slučaj uplela sa zakašnjenjem, dok Plenković nastoji održati imidž ozbiljnog državnika koji ne reagira brzopleto i ne nudi površna obećanja, nego okuplja istaknute predstavnike akademske zajednice i u borbu s ličkim otpadom ide s jakim znanstvenim snagama. Takvim pristupom ne kani riješiti samo trenutačni problem Gospića nego i otvoriti put za uspostavu novog modela visoke kontrole, poput uvođenja videonadzora i oštrijih kazni za zagađivače, što bi trebalo zaštititi cijelu Hrvatsku.
Meta napada
Premijer je, dakle, smogao snage zaustaviti val medijskog i političkog paničarenja, koje od početka samo odmaže. Suprotno onima koji su vjerovali da će se povući pod pritiskom, on je još jednom pokazao da u borbe ulazi diplomatski i promišljeno, ovaj put zadnju riječ prepuštajući znanju i struci, uz ostale i preko provjerenog operativca Capaka, koji se dosad pokazao kao stručnjak spreman preuzeti odgovornost kada je najteže. Capak ima veliko iskustvo u upravljanju javnozdravstvenim krizama pa njegovim imenovanjem novoosnovani Savjet dobiva operativni kredibilitet. Već je bio u situaciji u kojoj brojke i nalaze treba pretvoriti u konkretne mjere za zaštitu zdravlja građana. Napadi na njega zbog toga što su ustanove pod njegovim utjecajem analize provodile još od 2024. zapravo su apsurdni jer su upravo te analize dokaz njegove temeljitosti.
Nije Capak, dakle, od jučer u ovoj problematici. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod njegovim je vodstvom sustavno i tiho obavljao svoj posao vodeći se stručnim kriterijima, bez širenja panike, sve dok se ne prikupe svi relevantni i provjereni dokazi. Krunoslav Capak sasvim je sigurno vrlo dobro znao da će ulaskom u Znanstveni savjet postati meta napada iz oporbe, no nije pobjegao od odgovornosti, nego je svoje znanje i autoritet Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stavio u službu sigurnosti građana Like, što će i premijer Plenković zacijelo znati cijeniti.
