IKEA je AI-jem rasteretila pozivne centre, a Večernji list pokušava njime zadržati čitatelja. Iza dva različita rješenja krije se ista poslovna logika: umjetna inteligencija vrijedi tek kada rješava konkretan problem. Svoja rješenja predstavili su na konferenciju Digitalna (R)evolucija u organizaciji HUP-ICT Udruge.
Povećana efikasnost
“AI nam je pomogao da riješimo nekoliko vrlo konkretnih problema i pritom povećamo efikasnost. Uvođenjem chatbota ‘Billie’ dio upita koji su opterećivali pozivne centre preuzela je umjetna inteligencija, a oko 8500 zaposlenika koji su se bavili tim jednostavnijim upitima preusmjereno je na složenije zadatke, poput savjetovanja kupaca pri planiranju kuhinja i PAX ormara. Tako je nastao i novi kanal prodaje na daljinu, koji danas čini 3,5 posto ukupnog prihoda IKEA-e globalno, 6,5 posto u našoj regiji, dok je Hrvatska s 8,5 posto prodaje kroz taj kanal među najuspješnijim tržištima”, rekla je Tatjana Radaković, direktorica poslovanja IKEA-e za jugoistočnu Europu.
Drugi primjer IKEA-e još je izravnije povezan s kupcem. IKEA Kreativ koristi računalni vid kako bi korisnik fotografirao prostor, uklonio postojeći namještaj i vidio kako bi se u njemu uklopili novi proizvodi. Prema njezinim riječima, artikli koji prođu kroz taj filter ostvaruju tri puta bolju konverziju. Treći korak događa se unutar same kompanije. IKEA je zaposlenicima omogućila pristup internom MyAI portalu, kroz koji mogu koristiti više AI modela i sami izrađivati digitalne pomoćnike. “Hrvatska je pritom bila drugo tržište, nakon Švicarske, koje je dobilo tu tehnologiju”, kazala je Radaković.
Za Anamariju Todorić, direktoricu digitalne strategije Styria Hrvatska, problem izgleda drukčije. Mediji su se već jednom morali prilagoditi društvenim mrežama, a sada se mijenja način na koji ljudi uopće dolaze do informacija. “Živimo u svijetu gdje se događa da netko od naših čitatelja u AI ili u Google upiše neki pojam, dobije tamo odgovor i ne treba više doći na portal Večernjeg lista”, izjavila je Todorić.
Umjesto da taj proces pokušava zaustaviti, Večernji list odlučio je ući u njega. Razvio je vlastiti AI alat “VL Hej”, koji korisnicima omogućuje postavljanje pitanja nad sadržajem Večernjeg lista. Omogućuje razgovorno pretraživanje, no ne zamjenjuje novinarstvo. Fokus je zadržati korisnika unutar vlastitog ekosustava i istodobno dobiti bolji uvid u njegove interese.
Signal za planiranje
“Mogli smo plakati nad svojom sudbinom i čekati polaku, možda i brzu smrt, ali smo ipak odlučili jednostavno provjeriti ono što nam tehnologija nudi”, izjavila je Todorić. Prvi rezultati pokazuju konkretan učinak. “VL Hej” ostvaruje oko deset tisuća upita dnevno. Zadržavanje publike u sadržaju povećalo se za deset posto, a broj klikova za sedam posto u odnosu na prethodni mjesec. Za usporedbu, Večernji list prosječno ostvaruje oko 3,5 milijuna klikova dnevno. No, Todorić kao važnu vrijednost ističe i ono što kompanija saznaje iz pitanja korisnika. “Ovo je direktan upit čitatelja. Dobivamo nekakvu konkretnu informaciju o tome što ljudi stvarno žele znati”, rekla je Todorić.
Jedan od zanimljivijih uvida je da korisnici vrlo često pitaju o sportskim rezultatima i povijesnim činjenicama o sportašima. Za Večernji list to je signal za planiranje budućeg sadržaja. Oba primjera pritom počivaju na istoj ideji: ne počinje se od tehnologije, nego od problema. “Vrlo je bitno reći da je danas ta tehnologija lako dostupna svima, a samo mi znamo što nam zapravo treba”, rekla je Radaković.
Upravo je tu hrvatski poslovni izazov još velik. Ivan Maglić, programski direktor konferencije, upozorava da je domaće gospodarstvo još daleko od razine korištenja AI-ja kakva se očekuje. “Oko 14 posto kompanija koristi inteligentno AI alate, A očekivani cilj za tri godine je 75 posto”, izjavio je Maglić.
Na Digitalnoj (R)evoluciji predstavljeni su rezultati Drugog nacionalnog B2B AI Barometra, pod nazivom “AI u hrvatskom gospodarstvu: od potencijala do produktivnosti”. Rezultati su pokazali kako se primjena AI-ja iz generiranja sadržaja i marketinga širi prema administraciji, financijama, operativi i upravljanju procesima.
