Zanimljivu analizu objavio je u srijedu američki medij CNN. Odnosi se na predstojeći trodnevni posjet kineskog čelnika Xi Jinpinga Sjedinjenim Državama i njegovom summitu s domaćinom – predsjednikom Donaldom Trumpom.
Medij percipira veliku razliku u odnosu na njihov prvi susret, održan u SAD-u prije deset godina, tijekom Trumpovog prvog mandata. Ta razlika, čini se, dramatično ide na stranu Kine – dakle, u po nju pozitivnom smjeru.
Iz zanimljive analize izdvajamo najvažnije dijelove, koji najbolje i potvrđuju navedenu konstataciju.
TOP VIJEST: Kina popušta pred SAD-om i povlači CNPC iz golemog plinskog projekta u Iranu
Drukčija pozicija
Kada kineski čelnik Xi Jinping posjeti Washington ovog tjedna, sjedit će s predsjednikom Donaldom Trumpom u znatno drugačijoj poziciji nego posljednji put kada su se dvojica muškaraca sastala licem u lice u Sjedinjenim Državama prije gotovo deset godina.
Sada Xi dolazi na čelo zemlje koja se transformirala.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo izronilo je u tehnološki teškaš. Domaći tehnološki talenti potiču kineske modele umjetne inteligencije sve bliže granicama Silicijske doline. Pekinške svemirske tvrtke lansiraju i slijeću rakete za višekratnu upotrebu s ciljem globalnog prvaka SpaceX-a. Tvrtke, od energetskih do umjetne inteligencije, robota i memorijskih čipova, lansirale su uspješne debije dionica tijekom protekle godine.
Kineski proizvodni gigant prošle je godine ostvario globalni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara, dijelom zbog rastuće potražnje za električnim vozilima, solarnim panelima i čipovima. Njegov utjecaj na lance opskrbe za neke izvozne proizvode – posebno rijetke zemlje – dao je Pekingu jedinstvenu prednost nad trgovinskim ratom Washingtona i Trumpa “Amerika na prvom mjestu”.
I u trenutku kada SAD antagonizira saveznike i još nije pronašao način da okonča rat protiv Irana koji destabilizira globalno gospodarstvo, Xi je učvršćivao imidž Kine kao odgovornog i pouzdanog globalnog vođe.
U političkim krugovima u Pekingu postoji konsenzus: prošla su vremena kada su SAD mogle postavljati jednosmjerne zahtjeve Kini.
„Kina je daleko samouvjerenija nego prije devet godina, a još je važnije da je danas pronašla učinkovit način da drži SAD pod kontrolom“, rekao je Wu Xinbo, dekan Instituta za međunarodne studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju, koji savjetuje vladu o vanjskoj politici.
„Washington se mora prema Pekingu odnositi s više jednakosti i poštovanja, a taj odnos mora biti sve recipročniji.“
To ne znači da su ulozi niski za Xija dok stiže u Washington na očekivani trodnevni boravak.
Kineski čelnik računa na kinesku visokotehnološku transformaciju kako bi unio zamah u usporavajuće gospodarstvo. Održavanje „konstruktivne strateške stabilnosti“ – ambicije oko koje su se dvije strane složile tijekom sastanka u Pekingu u svibnju – moglo bi pomoći u osiguravanju da se ne ispriječe trenja ili sukobi sa SAD-om.
No, ohrabren rastućim globalnim i tehnološkim utjecajem Kine, Xi će SAD-u predstaviti i novu stvarnost: iako Peking želi stabilan odnos sa SAD-om, njegov uspon ne ovisi o tome.
U optimističnom uvodniku u stranačkom glasilu People’s Daily u srijedu, koji ilustrira to povjerenje, kineski veleposlanik u SAD-u upozorio je da su Tajvan i ljudska prava “crvene linije” za Peking koje se ne smiju prijeći.
„Kineski suverenitet, sigurnost i razvojni interesi ne smiju se kršiti. Četiri crvene linije koje se odnose na tajvansko pitanje, demokraciju i ljudska prava, kineski politički sustav i put razvoja te njezino pravo na razvoj ne smiju se dovoditi u pitanje“, napisao je Xie Feng.
Tjedna analiza Zorana Metera: Kina će pomoći Trumpu u ratu s Iranom da sačuva obraz. U pozadini je Putin
Samodostatna država
Za Xija, ključni izvor tog povjerenja bila je kineska sposobnost diverzifikacije trgovine s američkog tržišta i izgradnje svoje tehnološke samodostatnosti – dva mandata pojačana pritiscima na Kinu od prve Trumpove administracije.
Peking je usmjerio ogromna sredstva i političku volju prema izgradnji vlastite tehnologije u najsuvremenijim sektorima – poput robotike, umjetne inteligencije, biotehnologije, svemira, nove energije i čipova – i primjeni te tehnologije u industriji.
Plodovi tog rasta, međutim, nisu ravnomjerno raspoređeni. Nezaposlenost mladih dosegnula je nedavni vrhunac prošlog mjeseca. Stotine milijuna radnika oslanjaju se na gig ekonomiju, poput dostave hrane ili vožnje automobila za dijeljenje prijevoza za svoj primarni posao. Potrošnja zaostaje, lokalne vlasti se bore s dugom, a ogromna kriza u sektoru nekretnina i dalje traje.
Ljudi iz svih sfera života u Kini će vam lako reći da gospodarstvo jednostavno ne ide tako dobro kao što je nekad bilo. No uz to, često postoji osjećaj ponosa što se zemlja uspjela uzdići kao tehnološka sila, čak i usprkos ograničenjima koje su nametnule SAD.
Ne tražite dalje od slučaja Huaweija, kineskog tehnološkog diva kojeg je na crnu listu stavila prva Trumpova administracija. Posljednjih dana kineski tehnološki vlogeri s veseljem objavljuju videozapise o Appleovom mnogo hvaljenom izdanju svog prvog sklopivog telefona. Ističu da se Huaweijev vlastiti sklopivi model pojavio prije sedam godina.
Nekoliko dana prije Xijevog posjeta SAD-u, Huawei je također najavio da će njegova sljedeća generacija Ascend AI čipova biti izdana prije roka sljedeće godine, što signalizira napredak u onome što je bilo ključno usko grlo za Kinu u razvoju umjetne inteligencije.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ukrajina u fokusu; u Washingtonu raste strah od ruske pomoći Iranu
Xijev svijet
Kina se sada u većini od 36 zemalja koje su sudjelovale u anketi Pew Researcha objavljenoj u srpnju doživljava pozitivnije od SAD-a. Anketari su otkrili da je Xi čak nadmašio Trumpa u osvajanju povjerenja ljudi.
Ove promjene ne dolaze samo uz promjenu uloge SAD-a na globalnoj sceni, već i uz promjenu u sposobnosti Kine da koristi meku moć. Ljudi diljem svijeta koriste kineske modele umjetne inteligencije za svoje poslovanje i voze kineska električna vozila. Viralni kulturni izvoz poput plišanog Labubua i kineskih drama, kao i online trend Chinamaxxinga, potaknuli su interes i turizam u Kini.
Xi je posljednjih tjedana proveo na rijetkoj seriji diplomatskih putovanja u inozemstvo, dijeleći vlastiti stav o kineskom vodstvu i svjetonazoru. Na summitu skupine BRICS zemalja u nastajanju u New Delhiju ranije ovog mjeseca, obećao je pomoći državama članicama u uspostavljanju pametnih tvornica i razvoju modela umjetne inteligencije. Tijekom državnog posjeta Egiptu ranije ovog mjeseca, Xi je iznio prijedloge za „novu sigurnosnu arhitekturu“ na Bliskom istoku – onu koja neće ovisiti o američkom sigurnosnom kišobranu. Brojni čelnici također su ove godine utrli put do vrata Pekinga.
Bijela kuća, u međuvremenu, posljednjih tjedana pokušava svaliti krivnju za rat koji je započela u Iranu na zemlje koje nastavljaju poslovati s iranskom vladom, obećavajući da će ih prisiliti da prestanu ili će se suočiti s velikim sankcijama. Kao najveći iranski trgovinski partner, Kina je na vrhu tog popisa.
Ali i ovdje je primjer kako bi rastući ugled – i utjecaj Kine – mogli doći do izražaja u nadolazećim pregovorima.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se prošli tjedan u Pekingu sa svojim iranskim kolegom Abbasom Araghchijem. Razgovori su dijelom bili namijenjeni “razjašnjavanju nekih pitanja kako bi u Washingtonu dvojica čelnika mogla imati sadržajniju raspravu o tom pitanju”, prema riječima političkog savjetnika Wua. To Pekingu daje priliku da signalizira da će svaki potez usmjeren ka cenzuriranju njegovih tvrtki značiti da će Washington izgubiti svaku priliku da profitira od kineske sposobnosti da razgovara s objema stranama.
Blic analiza Zorana Metera: Trump dobio polugu za igru dobrog i lošeg policajca. Ali žrtve su se uzjogunile
„Kina će SAD-u reći dvije stvari“, rekao je Wu. „Prvo je – nemojte pokušavati sankcionirati kineske banke ili tvrtke zbog poslovanja s Iranom… drugo, zaboravite na vojna rješenja ili ekonomske sankcije (za završetak sukoba), morate sjesti i pregovarati o razumnom mirovnom sporazumu.“
