Turski predsjednik Erdogan je u članku za Bloomberg pozvao na rotirajuća mjesta u Vijeću sigurnosti UN-a, pozvao na zajedničku obrambenu proizvodnju i rekao da je trgovinski cilj trgovine Turske sa SAD-om od 100 milijardi dolara nadohvat ruke. Također je izjavio je da reforma Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda mora započeti ukidanjem prava veta, predlažući sustav bez stalnih mjesta u kojem članice bira Opća skupština na određeni mandat.
Erdogan je intervju dao u skolopu 81. Općoj skupštini UN-a u New Yorku i iskoristio ga kako bi potpuno doveo u pitanje strukturu međunarodnih institucija. Na sastanku s predstavnicima američke poslovne zajednice rekao je da Turska želi ojačati suradnju sa Sjedinjenim Državama u obrani, energetici i trgovini.
Erdogan: Vijeće sigurnosti odražava uređenje svijeta koje više nije aktualno
U svom članku pod naslovom “UN mora ukinuti pravo veta Vijeća sigurnosti”, Erdogan je tvrdio da Vijeće još uvijek odražava ravnotežu snaga koja je nastala nakon Drugog svjetskog rata.
Tvrdeći da globalni izazovi poput pandemija, energetskih kriza, poremećaja u lancima opskrbe i regionalnih sukoba ne mogu biti prepušteni volji nekolicine prijestolnica, Erdogan je naglasio potrebu za učinkovitijim, pravednijim i odgovornijim sustavom predstavljanja.
Erdogan je rekao da dodavanje novih stalnih članica Vijeću neće riješiti problem koncentracije ovlasti donošenja odluka u rukama malog broja država. “Ukidanje prava veta mora biti i početna točka i ključni strateški cilj svake smislene reforme. Reforma ne može značiti proširenje istih privilegija na druge države.”
Opisujući svoj apel kao poziv na šire razumijevanje odgovornosti, Erdoğan je pozvao na izradu konkretnog plana za reformu. Predložio je izgradnju široke koalicije unutar Opće skupštine oko načela da nijedna država ne bi smjela biti u mogućnosti trajno blokirati volju većine međunarodne zajednice.
Na 74. Općoj skupštini UN-a 2019. godine, Erdogan se osvrnuo na pet stalnih članica Vijeća sigurnosti rekavši: “Svijet je veći od pet. Vrijeme je da promijenimo naš način razmišljanja, naše institucije i naša pravila.”
Pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a imaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska.
Turkish President Tayyip Erdogan called for UN Security Council reform and urged countries to recognize Palestine during his speech at the United Nations General Assembly https://t.co/ChT6WKdqwk pic.twitter.com/EfQQ7qIO4t
— Reuters (@Reuters) September 23, 2026
Rotirajući izbori umjesto stalnih mjesta
Prema modelu koji je predložio Erdogan, članove Vijeća sigurnosti birala bi Opća skupština na rotirajućoj osnovi na ograničene mandate. Zemlje koje žele ostati morale bi se kandidirati za reizbor i osigurati podršku većine država članica.
Erdogan je tvrdio da bi ovaj aranžman ojačao reprezentativnost Vijeća i povećao njegovu odgovornost prema Općoj skupštini.
Rekao je da trenutni međunarodni sustav ne uspijeva spriječiti nove ratove, smanjiti nejednakosti i reagirati na promjene u dinamici moći, dodajući da se institucije nisu uspjele prilagoditi transformacijama koje obuhvaćaju gospodarstvo, sigurnost, tehnologiju i diplomaciju.
Erdogan je istaknuo rastuću ekonomsku težinu Azije, želju Afrike da bude predstavljena na način koji odgovara njezinom potencijalu i činjenicu da zemlje u razvoju sve snažnije izražavaju svoje prioritete. Tvrdio je da se globalni problemi ne mogu riješiti metodama nametnutim izvana.
“U današnjem svijetu jasno je da se trajni mir ne može izgraditi množenjem odvojenih blokova koji su odvojeni jedni od drugih i ne razgovaraju jedni s drugima. Za ‘pravedniji svijet’ moramo okupiti iskustvo, kapacitete i volju različitih regija na zajedničkom tlu”.
🇹🇷🇮🇱 Erdogan was laying into Israel at the UN and the Israeli delegation decided it had heard enough.
The walkout came as the Turkish president delivered a blistering speech accusing Israel of devastating Palestinian lives and describing Gaza as “the most inhumane and shameful…
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) September 22, 2026
Europska sigurnost i Turska
Govoreći kao četvrti zasjedatelj Opće skupštine, Erdoğan je rekao da “nije moguće da Europa bude jača ili sigurnija ako je Turska isključena iz njezine sigurnosne arhitekture”.
Taj podsjetnik odražava komentare koje je Erdogan dao prošle godine dok je nastojao pozicionirati svoju zemlju kao točku stabilnosti u sve turbulentnijem svijetu.
“Još jednom je postalo jasno da je europska sigurnost nezamisliva bez Turske. Turska je spremna preuzeti odgovornost za europsku sigurnost i u budućnosti”, rekao je na godišnjem Diplomatskom forumu u Antaliji.
Erdogan je govor iskoristio i da kritizira zločine Izraela, zbog čega su izraelski poslanici napustiti dvoranu za vrijeme govora.
Kako su se transatlantski odnosi ohladili pod Trumpovom administracijom, članica NATO-a Turska, koja ima drugu najveću vojsku u savezu i dobro razvijenu obrambenu industriju, traži jaču ulogu.
Bijela kuća upozorila je da kontinent mora brinuti o vlastitoj sigurnosti, što uključuje i Ukrajinu.
Turska se pojavila kao ključni posrednik u crnomorskoj regiji, održavajući odnose i s Ukrajinom i s Rusijom. Erdogan i Trump govorili su o svom bliskom osobnom odnosu.
“Vjerujem da će naši odnosi sa Sjedinjenim Državama procvjetati na svim područjima tijekom drugog mandata predsjednika Trumpa, također i uz doprinos našeg bliskog prijateljstva s njim“, rekao je turski predsjednik publici svjetskih čelnika i diplomata.
Turska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 1987. godine, ali napredak u vezi s tim zahtjevom je u zastoju od 2018. godine.
U izvješću Europskog parlamenta prošle godine navodi se da se proces pristupanja ne može ponovno pokrenuti u trenutnim okolnostima, unatoč geopolitičkoj i strateškoj važnosti Ankare.
Uhićenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, gušenje protuvladinih demonstracija i kršenja ljudskih prava istaknuti su kao znakovi nazadovanja demokracije u Turskoj. Priključenju EU ne pomaže ni spor s Grčkom kao ni podijeljen Cipar s turskim dijelom.
Turska će razmotriti punopravno članstvo u bloku SCO pod vodstvom Kine i Rusije
