Niz izbornih poraza njemačkog CDU-a i jačanje Alternative za Njemačku (AfD) otvorili su pitanje kakve bi posljedice političko slabljenje kancelara Friedricha Merza moglo imati na njegovu ulogu u Europskoj uniji. Dok Njemačka analizira rezultate nedavnih pokrajinskih izbora, politička situacija u najvećoj članici EU-a sve se pažljivije prati i u Bruxellesu.
CDU je u rujnu pretrpio osjetljive poraze na nekoliko pokrajinskih izbora. U Saskoj-Anhaltu izgubio je gotovo 20 postotnih bodova, dok je pobjedu odnijela AfD. Dva tjedna kasnije Merzova stranka s 4,9 posto nije uspjela prijeći izborni prag u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, a u Berlinu je izgubila gotovo deset postotnih bodova i mogla bi ostati bez funkcije gradonačelnika, prenosi DW.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon izbora u Saskoj-Anhaltu nije izravno komentirala rezultate, podsjetivši na pravilo prema kojem Komisija u pravilu ne komentira izbore u državama članicama.
Zabrinutost zbog njemačke politike prema Rusiji
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas bila je otvorenija. Govoreći o pobjedi AfD-a u Saskoj-Anhaltu, upozorila je na rastuće sigurnosne prijetnje u Europi i izrazila zabrinutost zbog jačanja stranaka koje, prema njezinoj ocjeni, te prijetnje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Istodobno je naglasila da je na njemačkim građanima da donose svoje demokratske odluke.
Izborni uspjeh AfD-a pozdravili su pojedini europski političari s desnice, među kojima i bivši mađarski premijer Viktor Orban, dok je poljski premijer Donald Tusk izrazio zabrinutost. U Moskvi su, prema navodima njemačke novinske agencije dpa, stavovi AfD-a ocijenjeni pozitivno, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da oni u Moskvi “impresioniraju”.
Odnos prema Rusiji i potpora Ukrajini među važnim su pitanjima koja dijele europski politički spektar. Njemačka pritom ima važnu ulogu u europskoj potpori Ukrajini, uključujući financijski i vojni angažman.
Može li Merz zadržati utjecaj u Bruxellesu?
Merz je u vanjskoj politici, osobito u potpori Ukrajini, preuzeo aktivniju ulogu te sudjeluje i u takozvanoj Koaliciji voljnih. Politolog Jakob Ros iz Njemačkog društva za vanjsku politiku smatra da bi unutarnjopolitički problemi kancelara mogli imati posljedice i na njegovu vanjsku politiku, dok europski partneri pažljivo prate situaciju u Njemačkoj.
Politički analitičari Jana Puglierin i Jeremy Cliffe iz Europskog vijeća za vanjske odnose upozoravaju da bi sve veći pritisak na Merza mogao ograničiti njegovu sposobnost preuzimanja europske liderske uloge. To bi se moglo odraziti i na pregovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a, koji počinje 2028. godine.
Merz je zajedno s Danskom, Nizozemskom, Austrijom i Finskom među državama koje traže smanjenje prijedloga Europske komisije za financijski okvir vrijedan oko dva bilijuna eura. Ta skupina također se protivi novom zajedničkom zaduživanju EU-a.
Njemačka ostaje važan partner
Irski ministar za europska pitanja Thomas Byrne, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a, poručio je da je Njemačka „vrlo važan“ pregovarački partner i da će to ostati.
Jakob Ros pritom upozorava da je još teško procijeniti konkretne posljedice unutarnjopolitičke situacije u Njemačkoj na pregovore o višegodišnjem financijskom okviru. Moguće je i da bi oslabljena savezna vlada svoju poziciju iskoristila kao argument za odbijanje novog zajedničkog zaduživanja ili dodatnih financijskih obveza.
U takvim okolnostima politički pritisak na Merza ne bi nužno značio samo slabiju pregovaračku poziciju Njemačke, već bi mogao utjecati i na način na koji Berlin ubuduće pristupa ključnim europskim pitanjima.
