Hrvatska je postala zemlja potpisnica Artemis sporazuma, međunarodnog okvira o načelima suradnje u civilnom istraživanju i iskorištavanju Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida u miroljubive svrhe, potpisanog u srijedu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Sporazum je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, a događaju su nazočili veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nicole McGraw, predstavnik NASA-e za Europu Gregory Mann te ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva Hrvoje Meštrić.
“Potpisati sporazum znači istraživati mirno i transparentno, pružati pomoć, osigurati slobodan pristup znanstvenim podacima od kojih cijelo čovječanstvo može učiti, i sačuvati našu baštinu”, rekao je Mann, dodavši da su Artemis sporazum 2020. uspostavile Sjedinjene Države sa sedam početnih zemalja potpisnica, a danas ih okuplja više od 70.
Artemis sporazum nazvan je po istoimenom NASA-inu programu, planu povratka ljudi na Mjesec, prvom otkad je to 1969. posljednji put učinio program Apollo. Cilj programa Artemis je uspostava trajne prisutnosti na Mjesecu, kao odskočne daske za buduće ljudske misije na Mars.
Meštrić je rekao da Ministarstvo ulaže stalne napore u jačanje prisutnosti Hrvatske u ključnim međunarodnim institucijama u području iskorištavanja svemira u miroljubive svrhe. “Kroz ovaj sporazum Artemis aktivno podupiremo globalne standarde sigurnog i održivog istraživanja svemira, pri čemu osobito ističemo načelo transparentnosti i otvorene razmjene podataka”, rekao je Meštrić.
“Zlatno doba” hrvatsko-američke suradnje
Mann je podsjetio da je američki predsjednik Donald Trump u prosincu 2025. potpisao izvršnu naredbu kojom je NASA-i naloženo da Amerikance vrati na Mjesec do 2028. godine kroz program Artemis, s trajnom bazom na Mjesecu čiji bi elementi trebali biti postavljeni do 2030.
“Ovo je jedan mali korak za Hrvatsku, ali jedan div korak prema našoj budućnosti čovječanstva u dubokom svemiru”, poručio je Mann.
Veleposlanica McGraw rekla je da su odnosi dviju zemalja ušli u “zlatno doba”.
“Sjedinjene Države smatraju da je međunarodna suradnja ključna za postizanje ovih ambicioznih ciljeva. Trebamo partnere poput Hrvatske koji donose najnaprednije tehnologije, znanstvenu ekspertizu i nove perspektive”, rekla je McGraw, podsjetivši da suradnja dviju zemalja na zajedničkim znanstvenim istraživanjima kroz Fulbrightov program traje više od tri desetljeća.
Fuchs je rekao da Hrvatska time dobiva još širi i veći pogled prema svemiru. “Očekujem jednu lijepu suradnju i razvoj svemirskog istraživačkog programa u Hrvatskoj uz asistenciju najrazvijenijih znanstvenih država, ali i samog programa Artemis”, rekao je Fuchs, usporedivši ovaj korak s onim koji je prije 30 godina za hrvatsku znanost donijelo pristupanje Fulbrightovu programu razmjene.
Upitan o hrvatskim kapacitetima u području svemira, Fuchs je rekao da je Hrvatska jaka u informatičkim znanostima, softverima, izradi programa i analizi podataka sa satelita, ali da je nešto slabija u proizvodnom, hardverskom segmentu, unatoč prepoznatom potencijalu domaćih tvrtki koje se bave visokim tehnologijama.
Najavio je i da će Hrvatska sudjelovati na Međunarodnom astronautičkom kongresu u Istanbulu idućeg mjeseca, gdje će se, kako je ranije najavio i predstavnik NASA-e Mann, okupiti predstavnici svih zemalja potpisnica Artemis sporazuma radi daljnjih razgovora o njegovoj provedbi.
Hrvatskoj dosad odobreno više od 70 ESA projekata
Meštrić je rekao da Hrvatska kroz status države sudionice Europske svemirske agencije (ESA) hrvatskim tvrtkama i znanstvenicima omogućuje pristup znanju i tržištu u području svemira.
“Kroz taj plan državama sudionicama Europske svemirske agencije, hrvatskom privatnom sektoru i znanstvenim organizacijama do sada je odobreno preko 70 projekata u vrijednosti od preko devet milijuna eura, a Hrvatska je dosad uložila u ESA-u preko deset milijuna eura, uz još jedan natječaj u tijeku u iznosu od dva milijuna eura za tvrtke i znanstvene organizacije”, rekao je Meštrić, dodavši da se oko polovice tih projekata odnosi na promatranje Zemlje i satelita, dok su ostali vezani uz obradu podataka, kibernetičku sigurnost, poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša.
Jadranska aero-svemirska asocijacija uputila je čestitku povodom potpisivanja, ocijenivši da sporazum predstavlja “povijesni iskorak” te izravnu nadogradnju načela Ugovora o svemiru iz 1967. godine, kojim se Hrvatska iz uloge promatrača svrstava među aktivne sudionike međunarodnih svemirskih istraživanja.
