Američki predsjednik Donald Trump dočekao je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga uz prelet vojnih aviona i crveni tepih dug 30 metara kako bi započeo njihov trodnevni summit u Washingtonu.
Trump je pozdravio Xijevu pratnju na aerodromu dok je orkestar američkih zračnih snaga marširao po pisti, a vijorile su se američke i kineske zastave.
Trump i prva dama Melania Trump dočekali su Xija i njegovu suprugu Peng Liyuan u Zajedničkoj bazi Andrews u Marylandu.
Očekuje se da će posjet, koji je prvi službeni državni posjet Xija Washingtonu od 2015. – uključivati sastanke iza zatvorenih vrata, državnu večeru i mnogo toga za raspravu, od umjetne inteligencije do rata u Iranu i Tajvana, te produženog trgovinskog primirja.
Vođa Komunističke partije Kine sletio je zrakoplovom Air Chine. Počasna garda i zastava marširale su do zrakoplova i stajale s obje strane crvenog tepiha dok su se dvije limuzine zaustavljale.
Xi i Peng izašli su iz aviona i dva para su se rukovala. Kratko su razgovarali prije nego što su prošetali jedan pored drugog crvenim tepihom i pozirali za fotografije.
Zašto baš B-1 u preletu?
Dva bombardera B-1 preletjela su iznad dok je orkestar vojnog zrakoplovstva svirao američku himnu. Nadzvučni zrakoplovi ključni su dio američkog borbenog arsenala. Zanimljiv je i odabir ovog tipa aviona i svakako je dio poruke. B-1B je američki strateški bombarder, vrlo moćan avion velikog dometa, pa njegov prelet šalje poruku o američkoj vojnoj snazi. Istodobno je konvencionalni, a ne nuklearno deklarirani bombarder. To ga čini manje provokativnim izborom nego, primjerice, B-2 ili B-52. B-1B je poznat po vrlo velikoj brzini i niskom letu, pa je atraktivan za ceremonijalni prelet. Kina nema operativan bombader koji leti nadzvučnom brzinom i tu bi mogao biti ključ odabira.
No, možda simbolički najzanimljiviji dio cijele ceremonije je Trumpova reakcija na prelet. Američki predsjednik se trznuo i napravio bolno-kiselu grimasu na licu, vjerojatno zbog buke američkih aviona, dok Xi nije pokazao apsolutno nikakvu reakciju. Brojni mediji su prenijeli upravo taj trenutak.
Donald Trump got MOGGED by President Xi at his own air show. Trump was visibly scared. This will be the defining moment for this meeting. pic.twitter.com/zr5L267sCg
— Sam (@princesleeper) September 23, 2026
Nakon što su razmijenili kurtoazije, dva para su se u odvojenim vozilima uputila u Washington. Ovo je prvi put od 1962. da je američki predsjednik osobno dočekao stranog čelnika u bazi, što signalizira važnost koju Trump pridaje ovom posjetu.
Godine 1962. tadašnji predsjednik John F. Kennedy pozdravio je tako britanskog premijera Harolda Macmillana.
Također u srijedu, američki ministar financija Scott Bessent najavio je da će SAD i Kina produžiti svoje trgovinsko primirje do siječnja. Sporazum, kojim je Trump snizio carinske stope na neku robu u zamjenu za Xijevo ublažavanje ograničenja na rijetke zemne minerale, trebao je isteći 10. studenog.
Bessent, koji je govorio nakon sastanka s kineskim potpredsjednikom premijera He Lifengom, rekao je da su njih dvojica razgovarali o tome može li na kraju doći do značajnijeg trgovinskog sporazuma između dviju zemalja.
Osim ceremonije dolaska u Bijelu kuću, Melania Trump planirala je i posjet Nacionalnom muzeju azijske umjetnosti Smithsonian kako bi svom kineskom kolegi pokazala kulturne veze između dviju zemalja.
Bijela kuća je priopćila da će ovaj značajan posjet završiti povijesnom atmosferom u zgradi Nacionalnog arhiva gdje će parovi pogledati važne zapise, uključujući one “značajne za američko-kineske odnose”.
Xi: ‘Dvije zemlje trebaju biti partneri’
U pisanoj izjavi koju je objavila kineska državna novinska agencija Xinhua, Xi je rekao da su i Kina i SAD “velike nacije, a njihovi ljudi su veliki ljudi”. “Dvije zemlje trebaju biti partneri, a ne rivali”, rekao je.
Melania Trump izjavila je da je bila blisko uključena u planiranje rasporeda. Izjavila je za Fox News da je Trump donio odluku da osobno dočeka Xija u zračnoj luci “jer imaju odličan odnos”.
Xija u posjetu prate Cai Qi, član Stalnog odbora Politbiroa stranke, koji se smatra njegovom desnom rukom, potpredsjednik vlade He Lifeng, ministar vanjskih poslova Wang Yi, kao i drugi delegati i veleposlanici iz Pekinga.
“Ostvarenje velikog pomlađivanja kineske nacije i ponovno stvaranje Amerike velikom mogu u potpunosti koegzistirati, međusobno se pojačavati i koristiti svijetu”, rekao je Xi u izjavi koju je prenijela Xinhua, gdje je također izrazio uvjerenje da će posjet “donijeti plodne rezultate”.
Nije jasno prate li Xija poslovnjaci. Tijekom Trumpovog posjeta Pekingu u svibnju, pratila ga je skupina tehnoloških direktora iz nekih od najvećih američkih tvrtki, uključujući Tima Cooka iz Applea, Elona Muska iz Tesle i Jensena Huanga iz Nvidije. Čelnici američkih tvrtki za umjetnu inteligenciju trebali bi prisustvovati raskošnoj državnoj večeri postavljenoj u četvrtak. Xijev posjet završava u petak.
Trump je odbacio nedavna upozorenja o potencijalnim opasnostima umjetne inteligencije unutar industrije kao “prijevaru” i obje zemlje utrkuju se u pokušaju postizanja dominacije u sektoru.
Trump će nastojati postići i druge sporazume oko trgovine i carina – poput snižavanja kineskih carina na američke proizvode, povećanja uvoza kineskih rijetkih zemnih minerala i povećanja izvoza američkih poljoprivrednih proizvoda, prema Davidu Firesteinu iz Bush China Foundation, prenosi BBC.
No čini se da je Kina prekršila obećanja da će kupiti više američkih poljoprivrednih proizvoda i prodati više rijetkih zemnih metala SAD-u.
Pitanje prodaje oružja Tajvanu
Firestein očekuje da će Xi potaknuti Trumpa da dodatno odugovlači – ili ukine – prodaju oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara koju je odobrio Kongres i produbi trgovinsku integraciju između SAD-a i Kine.
To su ista pitanja SAD-a i Kine već stoljećima, rekao je, ali ovaj put “čini se da postoji veći stupanj, recimo, stabilnosti unutar odnosa ili manje volatilnosti u odnosu na ono gdje smo bili prošle 2025. godine”.
Xijev posjet dolazi u vrijeme kada se čini da se američki stav prema Kini zagrijava.
Nedavna anketa Vijeća za globalna pitanja u Chicagu pokazala je da 41% Amerikanaca vidi kineske teritorijalne ambicije kao prijetnju SAD-u. Taj je broj pao u odnosu na 52% u 2022. godini.
Više od polovice Amerikanaca – 57% – vjeruje da bi SAD trebale surađivati i angažirati se s Pekingom. Važno je napomenuti da se ta statistika odnosi na cijeli američki politički spektar. Međutim, većina Trumpove lojalne baze – 63% – podržava ograničavanje odnosa SAD-a s Kinom, što ih dovodi u sukob s njegovim toplim dočekom Xija.
SAD kaže da je trgovinsko primirje s Kinom produljeno dok Trump dočekuje Xi Jinpinga
