Najvažniji politički i diplomatski događaj ovoga tjedna definitivno je američko-kineski summit na vrhu u Washingtonu, odnosno jučerašnji uzvratni posjet kineskog vođe Xi Jinpinga svom domaćinu Donaldu Trumpu nakon što je ovaj prethodno, u svibnju ove godine, bio u službenom posjetu Pekingu.
Prije dubljih i ozbiljnijih analiza sastanka dvojice najmoćnijih ljudi svijeta koje će biti objavljene naknadno, za ovaj put donosimo ocjenu istog od strane liberalnog medija CNN-a, čija je međusobna „ljubav“ s Trumpom dobro poznata, pa se, tako, isti medij nedavno našao i na predsjednikovoj „crnoj listi“, skupa s još dva kojima je zabranio ulazak u Bijelu kuću (Okružni sud prije nekoliko dana poništio je tu Trumpovu zabranu pa je stvar „izglađena“).
Evo što o završenom američko-kineskom summitu u petak piše CNN.
Sastanak bez sadržaja, Xiju i nije trebalo više
Četiri mjeseca nakon njihovog posljednjeg susreta, predsjednik Donald Trump i Xi Jinping razmijenili su ljubaznosti tijekom prvog posjeta kineskog čelnika glavnom gradu SAD-a u više od desetljeća.
Dvojica čelnika produžila su trgovinsko primirje, razmijenila darove i komplimente te priznala mogućnost suradnje u suzbijanju opasnosti od razvoja umjetne inteligencije.
Za povijesni summit namijenjen rješavanju rastućih napetosti između najvećih svjetskih ekonomskih i geopolitičkih sila, putovanje u Washington prošlo je relativno bez događaja.
Ali za Xijeve vlastite ambicije, Kini nije trebalo puno više.
Na državnoj večeri u Bijeloj kući u četvrtak, kineski čelnik naglasio je važnost suradnje, u izjavama koje su uspon Kine prikazale kao blagoslov za Ameriku, a ne kao prijetnju.
„Prijateljstvo između dvaju naroda je vrijedan cilj koji nosi veliko obećanje“, rekao je. „Udružimo se i krenimo naprijed rame uz rame.“
Jedna ključna razlika između svibanjskog sastanka i ovog bio je kaos oko Trumpove odluke da zabrani nekim novinarima ulazak u Bijelu kuću i utjecaj koji je to imalo na emitiranje slika – u oštroj suprotnosti s koreografiranim, vladino odobrenim izvještavanjem na kineskim državnim medijima.
Retorika je, međutim, uglavnom bila ista.
Xi je usporedio Trumpov prepoznatljivi slogan “Učinimo Ameriku ponovno velikom” s vlastitim planom za “Veliko pomlađivanje kineske nacije“, desetljećima dugom strateškom vizijom transformacije Kine u globalnu silu sa svjetski poznatim vojnim, industrijskim i tehnološkim sposobnostima.
No njegov izvanredan napredak u postizanju tih ciljeva potaknuo je američke dužnosnike na poduzimanje protekcionističkih mjera, uključujući ograničenja kineskog uvoza, ulaganja i korištenja američke tehnologije.
Unatoč onome što Peking vidi kao pokušaj ograničavanja vlastitog napretka, Kina je održala rekordni izvoz, snažan razvoj umjetne inteligencije i robotike te čvrstu kontrolu nad robom i materijalima koji su potrebni SAD-u, poput rijetkih zemnih metala.
Sve to daje Xiju daleko više utjecaja nego što ga je imao tijekom svog posljednjeg boravka u Washingtonu, što znači da bi mu stil, a ne sadržaj, mogao biti dovoljan – za sada.
CNN: Uoči posjeta Trumpu Xi je u boljem položaju; Kina uz Iran; nova pravila igre
Diplomatska repriza
S obzirom na to kako su sukobi SAD-a i Kine preokrenuli globalnu geopolitiku i lance opskrbe, stabilizacija njihovih odnosa ranije ove godine već je bila pobjeda za mnoge promatrače.
No ovaj državni posjet bio je uglavnom prigušena repriza Trumpovog boravka u Pekingu u svibnju, koji je uključivao velike simbolične geste bez mnogo konkretnih akcija.
Od tada se Trump suočava sa sve većim političkim pritiskom, od dugotrajnog rata s Iranom i rastuće inflacije, uoči međuizbora u studenom.
Glavne televizijske mreže nisu prenosile sastanak nakon što je Trump zabranio novinarima CNN-a, MS Nowa i Politica pristup novinarskoj bazi Bijele kuće. Iako je sud kasnije poništio zabranu, Trumpovi postupci izazvali su zabrinutost među američkim i kineskim dužnosnicima oko toga kako će se summit doživjeti, prema izvješću CNN-a.
Za razliku od Trumpa u Pekingu, Xi je otputovao u Washington bez pratnje poslovnih rukovoditelja. Cui Hongjian, stručnjak za međunarodne odnose na Pekinškom sveučilištu za strane studije, rekao je za CNN da nedostatak korporativne zastupljenosti ukazuje na to da odnosi SAD-a i Kine još nisu ostvarili značajan napredak u poslovanju ili trgovini.
„Trenutno su obje strane još uvijek u fazi u kojoj žele malo više stabilizirati političku situaciju“, rekao je Cui.
U Pekingu je također bilo zabrinutosti da su neki članovi Trumpovog tima bili manje pozitivni u pogledu odnosa SAD-a i Kine od američkog predsjednika, rekao je za CNN Wu Xinbo, savjetnik kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Xi je u četvrtak izrazio nadu da će SAD pozdraviti kineske tvrtke i poduzeća. U svom govoru, Trump je također detaljno opisao dugu povijest trgovine i prijateljstva između SAD-a i Kine.
„Predsjednik Xi i ja razumijemo da predstavljamo različite sustave, ali veze među našim ljudima opstaju. Nikada se nismo bolje slagali“, rekao je.
Ali osim dobrodošlice na crvenom tepihu i cvjetnih pohvala, ostale su ključne nesuglasice.
Blic analiza Zorana Metera: Je li Kina izdala Iran i spasila Trumpa?
Sporne točke
Jedan od glavnih prioriteta Xija je smanjenje američke podrške Tajvanu, koji Peking smatra dijelom svog teritorija. Stavljanje otočne demokracije pod kontrolu Komunističke partije ključna je komponenta Xijevog cilja za kinesku obnovu.
U zatvorenim razgovorima, kineski čelnik vršio je pritisak na Trumpa da se “usprotivi” neovisnosti Tajvana, prema državnoj novinskoj agenciji Xinhua. SAD je dugo namjerno bio neodređen oko svog stava o suverenitetu Tajvana, iako je, prema Zakonu o odnosima s Tajvanom, dužan prodati mu oružje za samoobranu.
Kina je prethodno upozorila da bi podrška neovisnosti Tajvana mogla dovesti do vojnog sukoba. SAD nisu izdale izjavu o sastanku u četvrtak.
Xi je također pozvao SAD da odgovorno upravlja razvojem umjetne inteligencije s Kinom. Sposobnost vrhunskih modela umjetne inteligencije da se otrgnu ljudskoj kontroli potaknula je pozive za veći nadzor, posebno za SAD i Kinu kao vodeće svjetske igrače.
Dok su se čelnici najvećih američkih tvrtki za umjetnu inteligenciju, OpenAI i Anthropic, složili da se utrka za razvojem boljih modela mora usporiti, Trump je tvrdio da su strahovi od umjetne inteligencije „prijevara“ koja koristi Kini.
Brzi napredak kineske umjetne inteligencije, unatoč američkim kontrolama izvoza tehnologije, izazvao je uzbunu među američkim dužnosnicima, koji su optužili kineske tvrtke da u biti kopiraju američke modele i spomenuli mogućnost sankcija. Kina je zaprijetila da će poduzeti protumjere ako SAD pokušaju omesti kinesku umjetnu inteligenciju.
Ali u četvrtak, Xijeva poruka bila je da odnos ne mora doći do toga. „Trebali bismo koegzistirati u miru“, rekao je.
Posebno upečatljiv detalj dočeka kineskog predsjednika
