Treći dan devetog Mediteranskog festivala knjige u petak je donio raznovrstan program za sve generacije – od promocija slikovnica i financijskog opismenjavanja djece i mladih do predstavljanja novih romana Tanje Stupar Trifunović i Nebojše Lujanovića.
Program je započeo na radost velikog broja najmlađih posjetitelja promocijama slikovnica Maje Šimleše “Suli u avanturi 6 – Superjunaci” u izdanju Profila te “Krakograd” autorice Antonije Ćosić, u izdanju Mozaika knjiga. Predškolska djeca družila su se s autoricama, igrala i slagala puzzle.
Kliknite za pregled
Toni Milun djeci govorio kako pametno upravljati novcem
Između dviju promocija slikovnica djeca i mladi imali su priliku učiti o ozbiljnijoj temi – upravljanju novcem, potrošnji, štednji i ulaganju. Predavanje “Obogati se znanjem” održao je matematičar i popularizator znanosti Toni Milun, koji se već godinama bavi financijskim opismenjavanjem građana.
Punom gledalištu predstavio je osnovnu tezu prema kojoj put prema financijskom uspjehu počiva na tri preduvjeta – potrebno je zarađivati više, pametnije trošiti te znati kako ulagati novac. Naglasio je kako znanje pritom može biti od velike pomoći, ali da još važniju ulogu imaju ponašanje i stavovi prema novcu.
Rat iz perspektive tinejdžerice
U popodnevnom dijelu programa predstavljen je roman bosanskohercegovačke književnice Tanje Stupar Trifunović “Duž oštrog noža leti ptica”, u izdanju Lagune. Predstavljajući autoricu, promotorica Katja Grcić istaknula je kako su djela Tanje Stupar Trifunović prevedena na brojne svjetske jezike te da je dobitnica niza književnih nagrada u regiji, kako za prozu tako i za poeziju.
Roman govori o ratu i gubitku doma iz perspektive tinejdžerice Vanje. Autorica je kazala kako se izborom takvog pripovjedačkog glasa dijelom vratila i vlastitom djetinjstvu provedenom u ratnim okolnostima, obilježenom odvajanjem od poznate sredine, prijatelja i suočavanjem s dječjim strahovima.
Ipak, naglasila je kako roman nije autobiografski niti govori o njezinim konkretnim iskustvima. “Djeca ulaze bez predznanja i bez iskustva u takvu situaciju, jednostavno su bačena u to”, kazala je Tanja Stupar Trifunović, dodajući kako joj je dječja perspektiva bila važna i zbog nastojanja da se izbjegne zauzimanje strana i ulazak u polemike.
Govoreći o današnjem odnosu prema ratu, ocijenila je kako je politika to razdoblje velikim dijelom zloupotrijebila te da su propuštene prilike za suživot i pomirenje. Smatra kako su društva zbog stalnog vraćanja istim temama ostala svojevrsno “zamrznuta” u prošlosti.
Lujanovićev roman o radu, besparici i mladima
Predstavljen je i deveti roman Nebojše Lujanovića “Dnevnik prakse”, u izdanju Ljevaka. Knjigu je predstavio prevoditelj Srećko Jurišić, opisavši je kao roman o radu i svemu pozitivnom i negativnom što rad sa sobom donosi.
Nebojša Lujanović kazao je kako mu se čini da u književnosti postoji svojevrsni nedostatak romana koji se ozbiljnije bave radom. “Kao da postoji neka nelagoda kad kažeš da radiš, da si radnik, jer to donosi predrasudu o neuspješnosti”, kazao je Lujanović.
Roman je ponajprije usmjeren prema mladim čitateljima. Glavni je lik srednjoškolac koji se zapošljava u kvartovskom dućanu te za drugoga piše dnevnik prakse kako bi zaradio novac za dres i ljetovanje. Istodobno se suočava s predrasudama prema fizičkom i slabije plaćenom radu te stavom okoline da s njim ili njegovom obitelji “nešto nije u redu” jer nije mogao pronaći bolji posao ili mu roditelji nisu mogli priuštiti ono što želi.
“Taj mladić nema ni ljubavnih problema, ni problema s društvenim mrežama, nego ga muči besparica zbog koje treba raditi”, kazao je autor. Roman je nastao iz teksta za kazališnu predstavu, zamišljenu kao komediju situacije u kojoj se susreću različiti likovi – od trgovaca do kupaca. Za neke od njih Lujanović je inspiraciju pronašao u stvarnim osobama koje je upoznao u trgovinama. Priča otvara i pitanja vrijednosti rada, odnosa prema korporacijama, ponašanja turista, radničkog otpora i neposluha, dok je sam rasplet autor ostavio budućim čitateljima.
U subotu Jo Nesbø, Zoran Vakula i Đurđica Čilić
Četvrti dan devetog Mediteranskog festivala knjige, u subotu, donosi još bogatiji program. Dan će ponovno početi sadržajem za djecu i mlade, a bit će predstavljena knjiga Lorne Stemberger Marić “55 riječi – Priča o odrastanju na spektru”, koja govori o iskustvima roditeljstva djece s autizmom.
Slijedi novi roman Vjekoslave Huljić, triler “Tajna nestale djece”. U popodnevnom programu bit će predstavljen roman Igora Čoke “Mojom stranom ulice”, nakon čega će Đurđica Čilić predstaviti čak četiri svoja izdanja – “Vidimo se na papiru”, “Umjesto dnevnika”, “Radost tumačenja” te antologiju poljske poezije “Drugog kraja svijeta neće biti”.
Posjetitelje očekuje i predstavljanje stripa “Pretežno vedro” autora Zorana Vakule i Krešimira Biuka. Veliku pozornost očekivano će privući gostovanje norveškog književnika Joa Nesbøa, čiji novi roman “Završni kadar” uskoro izlazi na hrvatskom jeziku.
MFK će dio programa održati i izvan SC-a Gripe. U Hrvatskom domu, uz pozivnice, održat će se panel “Transmedijalnost: knjiga – scenarij – film”, na kojem će o svojim iskustvima govoriti Jo Nesbø, producentica Katarina Prpić te redatelj i scenarist Danis Tanović.
Moja reakcija na članak je…
