Četvrti dan devetog Mediteranskog festivala knjige u Splitu donio je niz raznovrsnih književnih programa, od priče o mladosti provedenoj u okupiranom Kninu, preko čak četiriju knjiga Đurđice Čilić, pa sve do meteoroloških anegdota Zorana Vakule pretočenih u strip. Popodnevni program otvorio je Igor Čoko, koji je uz moderiranje Igora Mihovilovića predstavio roman “Mojom stranom ulice”, objavljen u izdanju Jesenskog i Turka.
Kliknite za pregled
Mladost u Kninu tijekom ratnih godina
Roman donosi autorove zapise iz tinejdžerskih godina provedenih u Kninu tijekom okupacije. Čoko je tada s vršnjacima pokrenuo alternativnu scenu koja je uključivala koncerte, fanzin i radijske emisije, a o kojoj se zbog ratnih okolnosti u Hrvatskoj danas relativno malo zna.
Nakon završetka rata životni put odveo ga je prema Srbiji, potom u Prištinu i Beograd, nakon čega se vratio u rodni grad. Kako je istaknuto na predstavljanju, “Mojom stranom ulice” nije roman o ratu, nego priča o borbi mladog čovjeka da i u iznimno teškim okolnostima živi najbolje što može.
Đurđica Čilić predstavila čak četiri knjige
Uslijedilo je predstavljanje čak četiriju knjiga Đurđice Čilić, što je, prema riječima promotora Ivice Ivaniševića, promociji dalo “brački štih”. Riječ je o zbirkama priča i crtica “Vidimo se na papiru”, zapisima “Umjesto dnevnika”, znanstvenim esejima o poljskoj književnosti i prevođenju “Radost tumačenja” te antologiji poljske poezije “Drugog kraja svijeta neće biti”.
Njezina prozna djela uglavnom donose osobne zapise i stavove, među kojima su otpor različitim oblicima nacionalnog radikalizma, ali istodobno i snažna vjera u ljude.
“Povremeno me ljudi odbiju od sebe, ali mi se iz dana u dan događa i buđenje vjere u ljude. Živimo u tamnim vodama i u bljesku”, kazala je Čilić. Istaknula je kako joj se ponekad čini da se sa zlom treba izravno obračunavati, ali da pritom odbija dopustiti da ono obuzme sve segmente života.
Od Facebook statusa do književnosti
Čilić je otkrila i kako u književnost nije ušla s potpunom sviješću o sebi kao spisateljici te da ni danas nema pretjerano visoko mišljenje o sebi kao autorici. Njezini prvi tekstovi zapravo su bili Facebook statusi i kraći zapisi koji su kasnije preseljeni na papir. Posebno joj je, kaže, važno da se čitatelji ne osjećaju inferiorno u odnosu na autora te da jednostavnijim stilom privuče nove ljude u svijet književnosti.
Najavila je i novi projekt na kojem radi sa suprugom. Zajedno pišu scenarij o ličkom selu u kojem se pripremaju žive jaslice, a novorođenog Isusa glumi dijete kurdskih imigranata jer u selu više nema druge djece.
Zoran Vakula postao strip junak
Posebnu pozornost privuklo je predstavljanje stripa “Pretežno vedro”, autora Zorana Vakule i Krešimira Biuka, koji je uz poznatog meteorologa predstavio Kruno Lokotar. Vakula je ispričao kako kao dijete nije ni slutio da će završiti u meteorologiji, no obrazovanje i profesionalni put doveli su ga upravo u taj svijet, a kasnije i do velike medijske prepoznatljivosti.
Govorio je i o povijesti televizijske meteorologije, posebno na HTV-u, odnosno nekadašnjoj TV Zagreb, gdje radi od 1994. godine. Prisjetio se pionira televizijske meteorologije poput Tomislava Vučetića, Milana Rupnika i Milana Sijerkovića. Iako su se tehnologija, prikaz prognoze i pouzdanost meteoroloških modela značajno promijenili, Vakula je naglasio kako ni danas nije uvijek moguće precizno odgovoriti na pitanje hoće li, primjerice, na splitskim Gripama u sljedeća dva sata pasti kiša. Razlog je, objasnio je, teorija kaosa i sve veći broj meteoroloških modela.
Meteorološke anegdote završile u stripu
Vakula je predstavio i suautora stripa Krešimira Biuka, s kojim radi na HTV-u. Još 2017. godine predložio mu je da različite meteorološke anegdote pretoče u strip. Tako je najprije nastao meteorološki strip na mrežnim stranicama HRT-a, a potom i album “Pretežno vedro”. Za knjigu je Vakula prikupio brojne anegdote, ne samo iz vlastite karijere nego i iz karijera svojih televizijskih prethodnika. Kako je istaknuto, album nema namjeru prikazati kompletnu povijest meteorologije, već donosi zanimljive i duhovite priče iz svakodnevnog života meteorologa.
Festival završava u nedjelju
Nedjelja, 27. rujna, posljednji je dan devetog Mediteranskog festivala knjige, ali program i dalje donosi niz zanimljivih događanja, uz nastavak sajamskog dijela festivala u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe. U jutarnjem programu namijenjenom djeci i mladima bit će predstavljena zbirka poezije Marijane Radmilović “Antidrame – strogo zabranjeno za tate i mame”.
Popodnevni program otvorit će nogometne teme i predstavljanje biografije proslavljenog nogometaša Roberta Prosinečkog “Veliki žuti”, autora sportskog novinara Dražena Krušelja. Slijedi program “Nedjeljom u 3”, posvećen potresnim, ali ohrabrujućim pričama žena oboljelih od karcinoma, okupljenima u zborniku “Od čega bute vi umrli?”. Knjigu će predstaviti Ivana Kalogjera Brkić i Renata Bačanek iz udruge Nismo same. Posjetitelje potom očekuje putovanje Mediteranom kroz novo izdanje knjige “Tragovima Odiseja” Jasena Boke, dok će o današnjici književnih časopisa na panelu razgovarati Alen Marić i Siniša Vuković.
Ovogodišnji MFK završit će predstavljanjem kapitalnog djela Vesne Krmpotić “Mitologike?”.
Moja reakcija na članak je…
