Cijena dizela približila se granici od četiri marke. Kada gorivo poskupi, trošak ne ostaje na benzinskoj crpki. Plaća se na svakom kilometru, na svakoj njivi, u hladnjači i trgovini te naposljetku za kućnim stolom. Prijevoz i proizvodnja postaju skuplji, a domaće proizvođače ove je godine dodatno pogodila suša, koja je smanjila prinose.
Dok proizvođači tvrde da više nemaju gdje smanjiti troškove, trgovci ih ugrađuju u cijene, a građani sve češće odustaju od proizvoda koje su prije redovito kupovali. Koliko će novo poskupljenje goriva utjecati na cijene hrane i grijanja? Gdje je granica koju kućni proračuni više ne mogu izdržati?
Skuplje gorivo dodatno opterećuje kućne proračune
Gorivo poskupljuje u trenutku kada su kućni proračuni već opterećeni. Ono što građani dodatno plate na benzinskoj crpki ne završava ondje. Trošak se prenosi na prijevoz, robu i proizvodnju, a uskoro bi mogli porasti i računi za električnu energiju.
„To je sljedeći udar koji očekuje potrošače, osobito one koji se budu grijali na električnu energiju. U međuvremenu je, kao što znate, poskupio i pelet. Već se govori da tona ne stoji manje od 700 KM, a spominje se i cijena od 900 KM. Postavlja se pitanje koliko je to poskupljenje opravdano, čime bi se mogla pozabaviti i inspekcija. Druga je stvar prijevoz“, rekao je za FTV Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.
Posljedice se najbrže vide u trgovinama. Prema službenim podacima navedenima u izvornom tekstu, kilogram junetine bez kosti u godinu dana poskupio je s 24 na 27 KM. Kilogram kruha od pšeničnog brašna dosegnuo je tri marke. Cijene rastu, a u potrošačkoj košarici ostaje sve manje proizvoda.
Suša i skuplji repromaterijal dodatni su udarac proizvođačima
Za domaće proizvođače računica je još teža. Uz postojeće troškove, ove ih je godine pogodila i suša, koja je smanjila prinose pojedinih kultura. Istodobno, gorivo i repromaterijal povećavaju troškove proizvodnje.
„Sjetva nikad nije bila skuplja, cijena goriva dosezala je četiri marke i više. Cijene repromaterijala 20 posto su više nego prošle godine. Kad se sve zbroji, ponovno je najgore prošao poljoprivrednik, a na kraju će ispaštati i potrošač“, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Tako se zatvara krug: od skupljeg goriva i repromaterijala, preko suše i manjih prinosa, do cijena na tržnici. Domaći proizvođač mora pokriti sve veće troškove, dok kupac traži što nižu cijenu. Između te dvije računice ostaje sve manje prostora, a domaći proizvodi sve teže konkuriraju uvoznima.
„Katkad se šalimo da bi domaći proizvodi možda bili preskupi da nema uvoznih. Mi se prodavači na tržnici znamo tako našaliti, premda je gorivo skupo, sve je skupo. Ni ova godina nije pogodovala našim poljoprivrednicima“, kaže Olivija Trifković, prodavačica na zelenoj tržnici u Bijeljini.
Sve više građana štedi i na kruhu
U zemlji u kojoj je cijena kruha odavno premašila dvije marke, sve više građana kupuje kruh koji nije prodan prethodnog dana. Redovi pred pekarnicama za „jučerašnji kruh“ više nisu rijetkost, nego prizor koji pokazuje da se štedi i na osnovnim namirnicama.
Bosna i Hercegovina među zemljama je s najnižim životnim standardom u Europi. Prema podacima Svjetske banke navedenima u izvornom tekstu, BDP po stanovniku u BiH iznosi tek oko trećine prosjeka Europske unije. U takvim okolnostima svaki novi rast cijena snažnije pogađa kućni proračun.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
