M.T. Abraham Group potvrdio je za Hercegovina.info da razvija projekt velikog podatkovnog centra u Mostaru. Kompanija je, nakon našeg upita kojim smo tražili potvrdu ranije objavljenih informacija i dodatne detalje, iznijela niz podataka o planiranim koristima projekta, utjecaju na okoliš, potrošnji vode i energije te uvjetima koje smatra nužnima za nastavak ulaganja.
Informaciju o projektu NOVERIX ranije su objavili lokalni mediji, navodeći da M.T. Abraham Group na području industrijske zone Aluminija razvija višenamjenski IT kampus namijenjen infrastrukturi za umjetnu inteligenciju, računalstvo u oblaku i druge zahtjevne digitalne sustave.
Hercegovina.info potom je od M.T. Abraham Groupa zatražila potvrdu tih informacija te dodatne detalje o projektu.
U odgovoru dostavljenom našem portalu kompanija potvrđuje planove, govoreći o „data centre campusu koji predlaže M.T. Abraham Group“, odnosno projektu za koji očekuje da bi Mostaru mogao donijeti značajna ulaganja i razvoj novog tehnološkog sektora.
Velike tehnološke kompanije vide kao potencijalne korisnike
Iz M.T. Abraham Group navode kako bi projekt trebao stvoriti uvjete za dolazak velikih međunarodnih tehnoloških kompanija u regiju.
Prema njihovim navodima, korist za lokalnu zajednicu ne bi se odnosila samo na samu izgradnju kompleksa. Očekuju građevinske ugovore, stalna stručna radna mjesta te povećanu potražnju za domaćim tvrtkama koje se bave održavanjem, inženjeringom i drugim uslugama.
Kompanija također najavljuje mogućnost suradnje sa domaćim sveučilištima i strukovnim školama kako bi mladi dobili pristup tehničkom obrazovanju i zanimanjima povezanim s umjetnom inteligencijom.
„Za zajednicu bi koristi mogle uključivati građevinske ugovore, kvalificirana stalna radna mjesta i potražnju za lokalnim uslugama održavanja, inženjeringa i drugim uslugama“, navodi se, među ostalim, u odgovoru M.T. Abraham Groupa.
NOVERIX predviđa razvoj od 50 do 200 MW
Dodatni detalji dostupni su na službenoj stranici projekta NOVERIX.
Prema tamo objavljenim podacima, cjelokupna lokacija obuhvaća oko 1,5 milijuna četvornih metara, dok je približno 450.000 četvornih metara raspoloživo unutar tri velika razvojna područja.
Projekt je zamišljen za fazno povećavanje kapaciteta od 50 MW do 200 MW. Kao potencijalni korisnici navode se operatori infrastrukture za umjetnu inteligenciju, veliki pružatelji cloud usluga, kompanije koje nude kolokacijske usluge te sustavi visokoučinkovitog računalstva.
Jedna od glavnih prednosti projekta, prema tvrdnjama iz NOVERIX-a, jest činjenica da se ne razvija na potpuno novoj lokaciji nego na prostoru koji već raspolaže značajnom industrijskom infrastrukturom.
Navode dvije neovisne prijenosne linije od 220 kV kao i postojeću visokonaponsku trafostanicu. Lokacija je, prema istom izvoru, godinama radila s kontinuiranim opterećenjem od približno 220 MW za potrebe nekadašnje proizvodnje aluminija.
Što će biti s vodom?
Jedno od ključnih pitanja kod velikih podatkovnih centara jest hlađenje, odnosno potrošnja vode i električne energije.
M.T. Abraham Group u odgovoru Hercegovina.info navodi da okolišni utjecaji moraju biti uzeti u obzir već prilikom projektiranja.
Među predloženim rješenjima navode recirkulacijsko hlađenje i tzv. dry coolere, sustave hlađenja koji se primarno oslanjaju na izmjenjivanje topline sa zrakom te koji ograničavaju potrošnju vode. Predviđaju se i zvučno izolirani sustavi radi smanjenja buke te pročišćavanje ispušnih plinova pričuvnih generatora.
Najavljuju i sustave za prevenciju curenja, sigurno skladištenje goriva, odvodnju te protupožarnu zaštitu.
Svi relevantni podaci o praćenju utjecaja na okoliš, procjene i informacije o usklađenosti s propisima bit će dostupni nadležnim tijelima te, uz poštivanje primjenjivih zakonskih, sigurnosnih i zahtjeva povjerljivosti, odgovarajuće akreditiranim akademskim institucijama, organizacijama za zaštitu okoliša i priznatim organizacijama koje djeluju u javnom interesu.
Ovakav pristup odražava našu predanost odgovornom poslovanju, javnoj odgovornosti i konstruktivnoj suradnji s institucijama i zajednicama u okruženju NOVERIX kampusa, navodi M.T. Abraham Group.
Posebno ističu da zaštita Neretve i lokalnih izvora vode mora ostati središnje pitanje u razvoju projekta te da protočno hlađenje riječnom vodom nije planirano, kao ni vraćanje zagrijane vode u Neretvu.
Na službenoj stranici NOVERIX-a navodi se da lokacija već raspolaže vodnom infrastrukturom. Istodobno se najavljuju neovisne okolišne i tehničke procjene prije početka gradnje.
Električna energija iz obnovljivih izvora
M.T. Abraham Group u odgovoru dalje navodi kako će za redovno poslovanje podatkovnog centra nastojati koristiti električnu energiju iz obnovljivih izvora, potkrijepljenu certifikatima o podrijetlu.
Emisije povezane s radom pričuvnih generatora koji bi se koristili samo pri ispadu mreže, prema odgovoru kompanije, obračunavale bi se zasebno.
Uspoređujući budući podatkovni centar s nekadašnjom primarnom proizvodnjom aluminija, iz kompanije tvrde da se može očekivati znatno manji izravni industrijski utjecaj na okoliš.
Ipak, i sami upozoravaju da ukupni okolišni otisak podatkovnog centra ovisi o izvoru električne energije, načinu hlađenja i konačnoj veličini kompleksa te da stvarnu usporedbu tek treba utvrditi posebnom stručnom procjenom.
Projekt je još u razvojnoj fazi
Službene informacije NOVERIX-a pokazuju da projekt još nije u fazi izgradnje.
Trenutačno se, navodi kompanija, provodi detaljno projektiranje, neovisni tehnički due diligence, postupci povezani s dozvolama, planiranje elektroenergetskih i telekomunikacijskih priključaka te pripreme za početnu fazu razvoja.
Gradnja i povećavanje kapaciteta trebali bi se odvijati fazno, ovisno o zahtjevima i ugovorenoj potražnji budućih korisnika.
Vrijednost investicije i vremenski okvir bit će definirani kako projekt bude napredovao kroz faze razvoja
Iako je odgovor M.T. Abraham Groupa potvrdio projekt i otkrio niz dodatnih detalja, nekoliko ključnih podataka i dalje nije poznato.
Kompanija u odgovoru Hercegovina.info nije navela ukupnu vrijednost investicije, planirani datum početka gradnje, očekivani rok završetka, precizan broj budućih radnih mjesta niti imena potencijalnih tehnoloških kompanija koje bi koristile kompleks.
Nisu navedeni ni detalji o financijskoj konstrukciji cijelog projekta.
Vrijednost investicije i vremenski okvir bit će definirani kako projekt bude napredovao kroz faze razvoja i ugovaranja, objašnjavaju oni.
Za sada je, stoga, potvrđeno da M.T. Abraham Group razvija projekt NOVERIX u Mostaru, da se planira fazni razvoj kapaciteta od 50 do 200 MW te da su u tijeku tehničke, regulatorne i komercijalne pripreme.
Velike investicije, ali i pitanja o vodi i električnoj energiji
Uz gospodarske koristi koje investitori ističu, ubrzano širenje podatkovnih centara diljem svijeta prati i niz otvorenih pitanja, prije svega o njihovoj potrošnji električne energije i vode.
Podatkovni centri rade 24 sata dnevno, a osim samih poslužitelja značajne količine energije potrebne su i za njihovo hlađenje. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. mogla dosegnuti oko 950 TWh godišnje, gotovo dvostruko više nego 2025. godine.
IEA pritom upozorava da su podatkovni centri specifični jer se njihova velika potrošnja koncentrira na relativno malom području, zbog čega mogu stvarati dodatne zahtjeve za lokalnu mrežu i nove proizvodne kapacitete.
Ipak, u slučaju NOVERIX-a takav se utjecaj ne očekuje, uvjeravaju iz ove kompanije.
Potojeća elektroenergetska infrastruktura lokacije desetljećima je kontinuirano i pouzdano isporučivala preko 200 MW, više od četiri puta koliko je potrebno prvoj fazi projekta. Također, Bosna i Hercegovina je na godišnjoj razini neto izvoznik električne energije, a postojeći proizvodni kapaciteti višetruko pokrivaju potrebe prve faze projekta.
Drugo osjetljivo pitanje je voda. Ona se u dijelu podatkovnih centara koristi za hlađenje opreme, a stvarna potrošnja snažno ovisi o tehnologiji hlađenja, klimi, učinkovitosti opreme i izvoru električne energije.
Istraživanje američkog Lawrence Berkeley National Laboratoryja pokazuje koliko su razlike velike: potrošnja vode pojedinih računalnih opterećenja može se razlikovati i više od 10.000 puta, upravo zbog različitih tehnologija i uvjeta rada.
Koliki može biti ukupni učinak pokazuje primjer SAD-a. Tamošnji podatkovni centri su 2023. izravno potrošili oko 66 milijardi litara vode, uglavnom za hlađenje, dok je neizravna potrošnja vode povezana s proizvodnjom električne energije bila višestruko veća.
Podatkovni centri troše sve više struje i vode: EU uvodi oznake održivosti, no bez ograničenja ukupne potrošnje
Europska komisija predstavila je novi sustav ocjenjivanja održivosti podatkovnih centara, kojim će se pratiti njihova energetska i vodna učinkovitost. Mjera dolazi u trenutku snažnog razvoja umjetne…
M.T. Abraham Group upravo je taj problem izdvojio u odgovoru Hercegovina.info, navodeći da razmatra recirkulacijsko hlađenje i „dry coolere“, odnosno sustave kojima bi se ograničila potrošnja vode, te da zaštita Neretve i lokalnih izvora mora biti jedan od prioriteta projekta.
Kompanija također najavljuje redovito praćenje stvarne potrošnje električne energije i vode, buke i emisija, dok obećavaju i kako će detaljni podaci praćenja biti dostupni nadležnim tijelima i akreditiranim institucijama.
Zbog rastućeg utjecaja ove industrije Europska unija već je uvela obvezu praćenja energetskih i okolišnih pokazatelja velikih podatkovnih centara, uključujući njihov energetski i vodni otisak, a Europska komisija je 21. rujna 2026. predložila i zajednički sustav ocjenjivanja njihove održivosti.
Mostar u globalnoj utrci za podatkovnim centrima
Podatkovni centri na Balkanu nisu novost. U Kragujevcu u Srbiji već radi Državni podatkovni centar, čiji je energetski kapacitet u travnju ove godine, nakon puštanja dodatnih 8 MW, povećan na ukupno 14 MW.
U Ateni, primjerice, američki Digital Realty upravlja s tri podatkovna centra, ATH1, ATH2 i ATH3, koji zajedno raspolažu s oko 13.700 četvornih metara prostora za kolokaciju.
Svijet je već ušao u svojevrsnu utrku za podatkovnim centrima, infrastrukturom na kojoj počiva sve veći dio cloud usluga i novi val razvoja umjetne inteligencije. Mostar bi se mogao naći usred te utrke i prometnuti u jedno od značajnijih središta podatkovne infrastrukture u regiji.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
