Američka vojska u potpunosti se povukla iz Iraka, rekao je u nedjelju dužnosnik vlade u Bagdadu. Sve američke borbene snage i postrojbe za logističku potporu napustile su zemlju, rekao je u nedjelju dužnosnik za dpa. Sjedinjene Države to još nisu službeno potvrdile.
Irak i SAD dogovorili su povlačenje 2024. godine, a prema podacima Pentagona, u Iraku je posljednjih godina bilo stacionirano oko 2500 američkih vojnika. Američke snage su do povlačenja bile smještene u Erbilu u kurdskoj regiji, u bazi u blizini bagdadske zračne luke te u vladinoj četvrti glavnoga grada poznatoj kao Zelena zona.
SAD i saveznici izvršili su invaziju na Irak 2003. godine, unatoč međunarodnim kritikama, te svrgnuli tadašnjeg vladara Sadama Huseina. Nakon povlačenja 2011. godine, američka se vojska vratila 2014. na zahtjev iračke vlade kako bi se borila protiv takozvane Islamske države.
Sigurnosna situacija u Iraku ponovno se pogoršala od početka iranskog rata tijekom kojeg su napadani američki objekti i vojnici u toj zemlji, kao i ciljevi kurdskih snaga.
Očekuje se da će Iran i snage povezane s Teheranom pozdraviti američko povlačenje. U srijedu, kada formalno istječe rok za američko povlačenje, u Iraku pak počinju četiri službena neradna dana, proslava ‘Dana neovisnosti’.
Paravojske unutar Iraka koje podržava Iran prvotno su se trebale razoružati i integrirati u državni sigurnosni aparat usporedno s povlačenjem američkih trupa, piše dpa. Potez koji je najavio premijer Ali al-Saidi kasnije je odgođen te bi se sada trebao dogoditi u lipnju sljedeće godine.
Kurdni: Ostajemo ranjivi
Premijer kurdske regije u Iraku opisao je trenutačno povlačenje američkih snaga iz zemlje kao “sramotno”. “Prijetnja je stvarna, ranjivi smo i napadaju nas”, rekao je Masrour Barzani Financial Timesu.
“Sramotno je biti ostavljen bez ikakvog, nazovimo to tako, prikladnog obrambenog sustava”, dodaje. “Kurdska regionalna vlada ne može kupiti svoje zračne obrambene sustave”, rekao je. “To samo središnja vlada u Bagdadu može”, zaključuje.
Od početka iranskog rata u veljači, kurdska regija u Iraku napadana je stotinama raketa i dronova, uključujući i napad na Barzanijev ured.
Iran smatra autonomnu Kurdistansku regiju saveznikom Zapada i Izraela na iračkom tlu. Erbil je dom multinacionalnoj bazi u kojoj su smješteni američki i njemački vojnici. Baza je također došla pod paljbu. Američke snage odbile su neke od napada.
Kurdi su etnička skupina od oko 30 milijuna ljudi koja uglavnom živi u Iraku, Iranu, Siriji i Turskoj. Borili su se desetljećima za vlastitu državu, dugo bili progonjeni i potiskivani jednako u Iraku, Iranu te Turskoj.
Poluautonomna kurdska regija u Iraku nastala je nakon pada Sadama Huseina 2003. godine. Prije toga, regija je štićena zonom zabrane letenja koju je nametnula američka vojska od 1991. godine. Današnji odnosi između kurdske vlade, koja je smještena u Erbilu, i središnje vlade u Bagdadu, obilježeni su neprestanim prijeporima.
Iračke milicije stalno napadaju američke baze i prijete svima u regiji: ‘Sigurnost za sve ili nikoga’
