Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj u ponedjeljak u Donjem Miholjcu, predstavljene su teme povezane s regionalnim razvojem, prometnom infrastrukturom i turizmom. Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora i odluka ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega se 43 milijuna eura odnosi na bespovratna sredstva. Sredstva su namijenjena projektima iz područja vodnog gospodarstva, zaštite prirode i klimatskih projekata te urbanog razvoja kroz ITU mehanizam.
Nakon sjednice izjavu za medije dao je premijer Andrej Plenković, koji se osvrnuo na dosadašnja ulaganja u Slavoniju, ali i na aktualne teme u Zagrebu – od štrajka ZET-a i komunalnih službi do novog stadiona Maksimir. Plenković je rekao da je započeo peti ciklus Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem te podsjetio na ulaganja ostvarena u posljednjih desetak godina.
Prema njegovim riječima, u pet slavonskih županija dosad je uloženo ukupno 5,54 milijarde eura kroz više od 170 tisuća projekata, među kojima su ulaganja u poljoprivredu, zaštitu okoliša i vodno gospodarstvo. Istaknuo je i da je dosadašnja suradnja pretočena u nove odredbe Zakona o regionalnom razvoju. Govoreći o idućem razdoblju, Plenković je podsjetio na pripremu novog sedmogodišnjeg financijskog okvira Europske unije te rekao da će Hrvatska nastojati zadržati odgovarajuću razinu sredstava za kohezijsku politiku.
U Slavoniji raste i kontinentalni turizam
Istodobno se, dodao je, na europskoj razini otvaraju i nova područja ulaganja, među kojima su obrana, zaštita od nezakonitih migracija i nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju. Na sastanku su, prema njegovim riječima, iznesene i konkretne potrebe regije, a svoje su viđenje dali župani, rektori, gradonačelnici i saborski zastupnici. Kao jedan od pokazatelja promjena naveo je i demografska kretanja, tvrdeći da podaci pokazuju veći broj povrataka nego iseljavanja u odnosu na situaciju prije deset godina.
Premijer je govorio i o razvoju turizma na istoku Hrvatske. Istaknuo je da je u pet slavonskih županija kroz ulaganja u kontinentalni turizam izdvojeno 78 milijuna eura. Prema podacima koje je iznio, broj turističkih dolazaka povećan je za 73 posto, dok je broj noćenja porastao 77 posto. Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, posebno je izdvojio koridor Vc, kojim je Osijek povezan s Budimpeštom, kao i ulaganja u riječne i plovne putove.
Novinari su Plenkovića pitali i o štrajku ZET-a i komunalnih službi u Zagrebu, koji je počeo u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima. Prema tadašnjim informacijama, javni gradski prijevoz bio je gotovo u potpunosti obustavljen. Premijer je odbacio tvrdnje da HDZ ima veze s organizacijom štrajka: „Mi smo se rano digli, kao i svaki dan, došli u Slavoniju i Donji Miholjac, koji nije najbliža destinacija kada se dolazi iz Zagreba. I s te strane nije bilo poteškoća“, rekao je Plenković.
‘Niske optužbe’
Osvrnuo se i na prozivke prema kojima bi HDZ mogao biti povezan sa štrajkom preko obiteljskih veza jednog od sindikalnih čelnika: „Ove niske optužbe koje se odnose na štrajk koji provode ZET i komunalne službe u Zagrebu… Stvari treba otvoreno postaviti – odgovornost je na Gradu, gradonačelniku i Holdingu. Zanimljivo je da se u roku od nekoliko sati nastoji prebaciti odgovornost na HDZ. Mi, naravno, s tim štrajkom nemamo ništa“, poručio je. Dodao je i: „Vidjeli smo i insinuacije da je otac jedan od čelnika sindikata pa smo valjda putem zastupnika utjecali na tatu da organizira štrajk. Moram priznati da su to kreativne insinuacije“, rekao je Plenković.
Komentirao je i medijsko praćenje događaja u Zagrebu: „Još je zanimljiviji ton medijskog praćenja štrajka. Volio bih da ste ovako pratili svaki štrajk na nacionalnoj razini zadnjih deset godina. Moram priznati da bismo tada imali rejting 90 posto“, zaključio je.
Druga tema koja je privukla pozornost novinara bio je novi stadion Maksimir. Nakon što je prošlog tjedna predstavljeno pobjedničko idejno rješenje međunarodnog natječaja, oko njegova izgleda razvila se javna rasprava. Natječaj je osvojio milanski studio VG13 Architects, među 88 pristiglih radova iz više od 20 zemalja. Plenković je iz Donjeg Miholjca prvi put javno komentirao pobjednički projekt te odmah rekao da njegov osobni dojam nije pozitivan.
Plenković spomenuo mogućnost poništavanja natječaja
„Vlada je malo više od partnera. Ona je stvorila pravne pretpostavke, nakon dogovora sa Zagrebačkom nadbiskupijom, da se uopće krene u realizaciju projekta za novi Maksimir. Dok sam bio u SAD-u, itekako sam pratio reakcije nakon što su objavljeni rezultati natječaja i rad povjerenstva u kojem su dominirali stručnjaci“, rekao je. Podsjetio je da je načelni dogovor Vlade i Grada Zagreba bio da se izbor izgleda stadiona prepusti struci kroz međunarodni arhitektonski natječaj.
„Načelni dogovor Vlade i Grada bio je da se prepusti struci međunarodni natječaj koji bi trebao donijeti Zagrebu, Hrvatskoj, Dinamu i reprezentaciji, svima koji vole nogomet, rješenje s kojim bi svi bili zadovoljni. Ja osobno ovim rješenjem nisam zadovoljan, to zna i kolega Glavina. Kad vam nešto na prvu ne sjedne, onda imate dojam da treba slijediti osjećaj“, rekao je. Premijer je pritom otvorio mogućnost da se postojeći natječaj poništi, ali je naglasio da prije toga treba provjeriti postoje li za takav potez pravne pretpostavke.
„Poštujem struku, ali mislim da treba vidjeti što je prije moguće postoje li pravne pretpostavke za poništavanje natječaja. Mislim da bi to, što se mene osobno tiče, a i većine ljudi u Vladi, bilo najbolje i najbrže, s ciljem da se organizira drugi, možda pozivni natječaj, kojim bi se došlo do rješenja s kojim bi ipak, dugoročno gledano, trebali biti zadovoljni i publika i nogometna struka“, rekao je Plenković.
Dodao je da se stadion ne gradi za kratko razdoblje te da zbog toga treba pronaći dugoročno prihvatljivo rješenje. „Stadion se ne gradi za pola godine ili godinu dana. Moramo naći rješenje koje je dobro“, poručio je. Plenković je objasnio i što mu konkretno smeta kod odabranog idejnog rješenja. Prema njegovu dojmu, projekt previše podsjeća na postojeći stadion, dok je očekivao znatno drukčiji izgled novog Maksimira: „Moj je dojam bio, ako se željelo napraviti hommage (posveta) izvornom stadionu, onda OK. Ovo je više nalik na obnovu Maksimira nego na novi projekt. Ali mislim da smo svi očekivali novi Maksimir. To bi bilo najbolje i najsvrhovitije. Riješili bismo se svih muka kojima se bavimo. Meni je tako izgledalo iz New Yorka i ne mislim da ja trebam riješiti taj problem“, rekao je Plenković.
