Na Županijskom sudu u Zagrebu iza 11.30 sati počelo je prvo pripremno ročište u kojem Zagrebački Holding i Zagrebački električni tramvaj (ZET) pokušavaju ishoditi zabranu štrajka.
“U odnosu na prvi argument za nezakonito štrajkanje, odnosno obvezu sindikata na poštivanje klauzule socijalnog mira, kako je kolektivni ugovor istekao 15. svibnja, da su bili započeli pregovori oko novog kolektivnog ugovora, i da je u razdoblju od tri mjeseca od predstanka kolektivnog ugovora su bili u primjeni pravna pravila Zakona o radu”, rekao je opunomoćenik tužitelja i dodao da se u sporazumu koji se odnosi na primjenu kolektivnog ugovora od 29. srpnja ove godine, sindikati i poslodavac izrijekom su u točki 4 utvrdili da se nakon isteka tog tromječenog razdoblja odredbe kolektivnog ugovora od 15. svibnja u cijelosti primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora.
Odvjetnik tužitelja rekao je da ova odredba nije nejasna. “Dokaz tome je javno priopćenje trećeg tuženika od 29. srpnja, kojim utvrđuju da su potpisali dani sporazum i da se primjenjuju sve odrede postojećeg kolektivnog ugovora do sklapanja novog. Isto tako, drugotuženik u rujnu ove godine pozivajući se upravo na odredbe kolektivnog ugovora, traži ostvarenje prava koja ne čine normativni dio kolektivnog ugoovora. Prema tome, osim što jasno stoji odredba da se kolektivni ugovor ptimjenjuje u cijelosti, osim što su tuženici izrijekom utvrdili da se on primjenjuje u cijelosti, ukazujem i na stajalište Vrhovnog suda RH, u presudi iz 2017. godine, u gotovo identičnoj situaciji, tužitelja Zagrebačkog holdinga, gdje je nakon isteka ugovor sklopljen dodatak, istovjetno kao što je ovdje sklopljen. Vrhovni sud je zauzeo pravno stajalište da su stranke u cijelosti prihvatile raniji kolektivni ugovor i dodatke slijedom čega se može tumačiti da su sklopile istovrsni ugovor. Ako ugovor iz 2025. godine vrijedi i primjenjuje se, onda e primjenjuje i članak 167. u kojem se stranke obvezuju na socijalni mir, odnosno sindikati ne mogu provesti štrajk”, rekao je, piše N1.
Govoreći o drugom argumentiu da se štrajk nije smio pokrenuti dok se nisu ustanovili nužni poslovi, kaže da tom odredbom nije omogućeno sindikatima da štrajkaju, ali je točno određen rok kad mogu započeti sa štrajkom jer je upravo smisao tog članka bila da se zaštite život, zdravlje, osobna sigurnost i neprekinuto funkcioniranje komunalnog sustava urbane sredine veličine grada Zagreba.
Argument sindikata
Odvjetnici sindikata poručili su da je ključno pitanje postoji li nakon isteka Kolektivnog ugovora i dalje obveza socijalnog mira. Navode da sporazum iz srpnja 2026. potvrđuje da je Kolektivni ugovor istekao te govori o pregovorima za novi, pa smatraju da treba utvrditi je li zabrana štrajka nakon njegova isteka uopće ugovorena.
Tvrde i da su sindikati sami organizirali 20 vozila za nužne poslove, misleći pritom na vozila Čistoće, ali da je Zagrebački holding devet vratio kao nepotrebna. Smatraju da Holding nije dovoljno konkretizirao zašto traži zabranu štrajka ni zašto nužni poslovi nisu dovoljni. Odgovornost za nastalu situaciju prebacuju na poslodavca, za kojeg tvrde da je zakasnio s dogovorom o nužnim poslovima.
