Isporuka nuklearnog goriva za bangladešku nuklearnu elektranu Rooppur naišla je na prepreku nakon što Pakistan nije odobrio prelet ruskog zrakoplova svojim zračnim prostorom. Tajming je posebno osjetljiv jer se Bangladeš suočava s najgorom energetskom krizom u desetljećima, prenosi India Today.
Do odbijenice dolazi baš u trenutku kada Dhaka pokušava obnoviti odnose s Islamabadom, a sami Bangladeš prolazi kroz duboku energetsku krizu. Ruski let, koji je prevozio nuklearno gorivo za Rooppur, trebao je 24. rujna dopremiti prvu seriju goriva za drugi blok prve bangladeške nuklearne elektrane.
Projekt elektrane provodi ruski državni nuklearni energetski gigant Rosatom, koji je odgovoran i za isporuku uranija Bangladešu. Ruski zrakoplov trebao je letjeti preko Azerbajdžana, Kazahstana, Pakistana i Indije prije slijetanja u Dhaku.
U posljednji trenutak
Prema izvješćima bangladeških medija, uskraćivanje odobrenja za zračni prostor dogodilo se u posljednji trenutak. Tauhidul Islam, zajednički tajnik Ministarstva znanosti, rekao je da su sve pripreme na aerodromu već bile završene kada je Rosatom obavijestio bangladeške dužnosnike da nije dobio odobrenje za prelet.
Prema The Daily Staru, Rosatom je zbog toga promijenio raspored i isporuku preusmjerio alternativnom rutom. Isporuke nuklearnog goriva nastavit će se u listopadu. “Preostale serije goriva namijenjene Bangladešu stići će do prosinca u sedam odvojenih teretnih letova”, priopćio je Rosatom, uvjeravajući Bangladeš da najavljeni raspored otvaranja elektrane neće biti ugrožen.
Pakistansko visoko povjerenstvo u Dhaki kao razlog incidenta navelo je “tehnička” i “proceduralna pitanja”. “Pakistan pridaje veliku važnost svojim odnosima s Bangladešem. Stoga bi bilo primjereno sagledati stvar u njezinom odgovarajućem tehničkom kontekstu i ne pridavati prevelik značaj izvješćima ili narativima koji bi je mogli pokušati pogrešno predstaviti kako bi potkopali naše bilateralne odnose”, priopćilo je pakistansko veleposlanstvo.
Rooppur bitan za dugoročni izlazak iz energetske krize
Bangladeš želi što prije pokrenuti komercijalni rad svoje prve nuklearne elektrane, dok se istodobno suočava s najgorom energetskom krizom u desetljećima. Zbog pakistanskog uskraćivanja odobrenja isporuka nuklearnog goriva vjerojatno će biti nešto odgođena.
Nuklearna elektrana Rooppur, koja se gradi uz rijeku Padmu, strateški je važna za plan širenja pouzdane proizvodnje električne energije. Bangladeš je među najvećim svjetskim uvoznicima električne energije, pri čemu većina dolazi iz Indije. Stabilna opskrba ključna je i za njegovu golemu tekstilnu industriju, koja snažno pridonosi gospodarstvu.
Elektrana Rooppur sastoji se od dva reaktorska bloka snage po 1200 megavata, planirane ukupne proizvodnje 2400 megavata. To bi zadovoljilo čak 20% ukupne potrošnje električne energije države.
Projekt Rooppur već je kasnio dvije godine zbog pandemije i rata između Rusije i Ukrajine. U travnju ove godine Bangladeš je napravio veliki korak prema ulasku u klub nuklearno-energetskih zemalja započevši utovar goriva u prvi blok. Time su postavljeni temelji za ulazak prve nuklearno proizvedene električne energije u nacionalnu mrežu.
U kolovozu je počela završna faza testiranja, a priprema se probna isporuka oko 300 megavata električne energije nacionalnoj mreži u listopadu. Komercijalna proizvodnja očekuje se u prosincu, čime bi Bangladeš postao 33. zemlja proizvođač nuklearne energije u svijetu.
Bangladeš se već više od dva mjeseca bori s najgorom energetskom krizom usred dugotrajnog rata s Iranom i velike ovisnosti o uvozu plina. Isključenja električne energije u ruralnim područjima traju čak od 10 do 16 sati dnevno, dok su, prema izvještaju India Todaya, medicinske sestre prisiljene koristiti svjetiljke na baterije za brigu o pacijentima. Kriza je izazvala javno nezadovoljstvo i predstavlja prvi veliki test za vladu koju predvodi Tarique Rahman.
Energetski problemi prisilili su i tvornice odjeće, hrane, keramike i lijekova na smanjenje proizvodnje.
Korijeni bangladeških energetskih problema sežu mnogo dalje u prošlost. Zemlja je i dalje snažno ovisna o termoelektranama na prirodni plin te se sve više oslanja na skupi uvozni plin proizvođača s Bliskog istoka, poput Katara.
Nedavna regionalna previranja nakon rata između SAD-a i Irana dodatno su razotkrila ranjivost Bangladeša na poremećaje u globalnoj opskrbi energijom. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi petina svjetske energije, teško je pogodilo zemlje s velikom ovisnošću o uvozu, među kojima je i Bangladeš, ali i brojne druge azijske zemlje.
Prekretnica: Američka vojska danas je podigla u zrak mali nuklearni reaktor
