Iako se pomorska profesija već stoljećima opisuje kao kruh sa sedam kora, moderno doba, globalne krize i ratovi pred posadu stavljaju izazove koji ne prestaju čak ni nakon iskrcaja na kopno. Mnogi vjeruju da dolaskom kući za pomorce počinje razdoblje čistog odmora, no mentalni pritisak i akumulirani stres s mora zapravo tek tada mijenjaju svoj oblik.
Ovu dinamiku potvrđuje i kapetan na luksuznim megajahtama, Zadranin Ante Jureško, koji nakon dugih mjeseci plovidbe ljeto napokon provodi uz suprugu i djecu u rodnom Zadru, prenosi HRT.
„Kad dođem doma, najbitnije mi je i najljepše provoditi vrijeme s obitelji 24 sata dnevno. Uvijek su to neke sportske aktivnosti, trčanje, ljeti plivanje i teretana — čovjek se tako ispuše,” govori Jureško. No, priznaje kako i sam dolazak kući nosi specifičnu dozu stresa, prvenstveno zbog prelaska iz jednog sustava u drugi.
„Svaki brod je strogo organiziran. Točno se zna tko što radi, kad počinju smjene i brod funkcionira bez prestanka. Kada dođeš doma, uđeš u taj neki obiteljski ‘nered’ gdje se u početku ne zna ni što ni kako ni gdje. Ipak, uz podršku obitelji, sve je puno lakše,” ističe kapetan.
Znanost potvrđuje stres pomoraca
Ovo osobno iskustvo u potpunosti se preklapa s rezultatima novog znanstvenog istraživanja o stresu pomoraca kod kuće, koje je proveo student Leon Sić pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Profesorica Slišković naglašava kako pomorci i njihove obitelji u biti vode specifičan, dvojni način života.
„Pomorac se vraća s nakupljenim umorom i stresom, a istodobno se mora prilagoditi obiteljskoj rutini, dok se obitelj mora prilagoditi njemu. Posao na brodu je život u visokostrukturiranoj sredini s jasnim obvezama u točno određeno vrijeme, dok kod kuće to nije slučaj,” objašnjava prof. Slišković.
Osim psihološke prilagodbe na obiteljski ritam, kopno donosi i brojne obveze koje su čekale na povratak. Riječ je o administrativnim i birokratskim poslovima poput prijava poreza i zdravstvenog osiguranja, ali i o konstantnom usavršavanju.
„Uvijek ima dodatnih školovanja, obnavljanja certifikata i svjedodžbi ili treninga koje tvrtka traži. Nastojiš to organizirati i prije dolaska kući, no ne ide uvijek sve po planu,” kaže Jureško, dodajući da unatoč svemu uspijeva pronaći mir u jednostavnim stvarima, poput plivanja u Diklu i razgovora s društvom na plaži.
Istraživanje zadarskog Odjela za psihologiju pokazalo je da su upravo kvalitetni obiteljski odnosi, bavljenje sportom, hobiji i boravak u prirodi ključni faktori u očuvanju mentalnog zdravlja pomoraca. Međutim, krug stresa ovime ne završava — u trenutku kada se napokon oporave od plovidbe i riješene birokracije, započinju pripreme za novi odlazak na brod, koji sa sobom donosi novi val neizvjesnosti i pritiska.
J.T.
