Proizvodnja električne energije u termoelektranama u Bosni i Hercegovini postaje sve skuplja. Vlasti oklijevaju s mjerama energetske tranzicije, kako bi stara postrojenja zamijenili obnovljivim izvorima energije. Istovremeno, energetska postrojenja na ugljen ubrzano se gase u Europi.
Tržišni uvjeti presudili su postrojenjima na ugljen i prije nego što je planirano. Njihovi vlasnici u Europi suočeni su s konkurencijom proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, plaćanjem štetnih emisija i ispunjavanjem ekoloških uvjeta. Prethodnog mjeseca Danska je ugasila posljednju termoelektranu, a u ovom mjesecu isto planira Velika Britanija. Slovačka je to učinila u ožujku. Slovenija i Bugarska državnim intervencijama sprječavaju bankrot posljednjih postrojenja na ugljen, ali je njihova likvidacija izvjesna ranije nego što je planirano. Naše termoelektrane su u problemima i prije uvođenja famozne CBAM takse.
Sadržaj se učitava…
“Termoelektrane su postale neefikasne. Nemamo dovoljno ugljena, pogotovo kvalitetnog, i proizvodnja je preskupa. Tako da u suštini moramo tražiti alternativu struji iz termoelektrana,” kaže ekonomist Zoran Pavlović.
Stručnjaci upozoravaju da nema ozbiljnog dijaloga o planovima odustajanja od ugljena, iako nam termoelektrane proizvode najskuplju električnu energiju i najviše zagađuju okoliš. Svjesni sve težih uvjeta poslovanja, nadležni energiju iz ugljena ipak smatraju srednjoročno nezamjenjivom. Uzdajući se, između redova, u odgađanje primjene takse na štetne emisije.
“Ukoliko se u 2026. godini primijeni kontroverzni europski sustav oporezivanja CO2, to će biti značajan udar na ove sektore, ali i na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo. Jasno je da će to značajno utjecati na konkurentnost cijena iz termoelektrana i drugih proizvoda. No, pitanje je imamo li alternativu u ovom trenutku? Tehnički gledano – teško,” kažu iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.
Analizirajući ukupne troškove proizvodnje električne energije iz različitih izvora, u Udruženju za održivu energetsku tranziciju “RESET” došli su do podataka da je cijena MWh u termoelektranama između 50 i 100 eura, dok je iz obnovljivih izvora maksimalno 60 eura. Najlakši put tranzicije, prepuštanje proizvodnje struje građanima i gospodarstvu je, tvrde, opstruiran.
“Nažalost, taj dio procesa je skoro zaustavljen, odnosno nema tko ne stavlja prepreke na njega. Imamo usvojene zakone, međutim podzakonski akti su nam vrlo loši ili ih nemamo. Elektroprivrede postavljaju prepreke na to i taj proces je usporen,” govori Damir Miljević iz Udruženja za održivu energiju Reset.
“Ono čemu naše vlasti trebaju posvetiti zajedno s elektroprivredama je da se napravi konkretan plan i da prestanu skrivati informacije koje svi znamo – da uvozimo energiju u prethodnih nekoliko mjeseci, da nam nedostaje ugljena, da nas zakoni i podzakonski akti sprečavaju da postavljamo solarne panele na krovove kuća,” kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Planovi državnih elektroprivreda da budu nositelji tranzicije su pogrešni, vjeruju stručnjaci poučeni iskustvima drugih zemalja. Elektroprivrede, mišljenja su, trebaju prepustiti proizvodnju, a baviti se uslugama balansiranja, skladištenja i agregacije električne energije.
