Prvi put u povijesti Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, krajnje desna stranka završila je prva na nacionalnim izborima. A činjenica da se to dogodilo 1. rujna, dakle upravo na dan 85. godišnjice otkako je nacistička Njemačka napala Poljsku i započela svjetski rat, ima težinu.
Pobjeda Alternative za Njemačku (AfD) u saveznoj pokrajini Tiringiji u istočnom dijelu Njemačke bila je i očekivana jer je stranka vodila u svim anketama uoči izbora, a u nedjelju je samo potvrdila prognoze, osvojivši 32,8 posto glasova – gotovo deset postotnih bodova više od drugoplasirane stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Istu je noć u susjednoj Saskoj AfD završio na drugom mjestu, iza CDU-a, a kancelar Olaf Scholz nije skrivao razočarenje. Rezultat koji je ostvarila stranka koja je uzdrmala Njemačku nazvao je gorkim i pozvao glavne stranke da formiraju vlade bez “desničarskih ekstremista”.
‘Sve za Njemačku’
Napomenimo i da su Saska i Tirinška zapravo su samo dvije od 16 saveznih pokrajina, a njihovih pet milijuna građana s pravom glasa daleko je od oko 60 milijuna u cijeloj zemlji. Ipak, poruka koju su tamošnji birači uputili nešto je nad čime se vladajući moraju ozbiljno zamisliti.
A tko zapravo stoji iza opcije od koje mnogi strepe? Čelnica stranke Alice Weidel poprilično je životopisna persona. Rođena je 1979. godine u Güterslohu na sjeverozapadu države u dobrostojećoj obitelji, a u srednjoj je školi bila jedna od najboljih učenica. Ekonomiju je završila na sveučilištu Bayreuth kao jedna od najboljih u klasi, a onda je posao dobila u Kineskoj nacionalnoj banci. Na drugom kraju svijeta je napisala doktorat, naučila mandarinski, pa se vratila kući kako ne bi dobila status “kineske igračice”.
U Njemačku se vratila 2011. godine, radila za Allianz, prije nego što je postala privatni biznis konzultant za start up kompanije. Dvije godine kasnije priključila se AfD-u, a njezini su stavovi o politici otvorenih vrata žestoki. “Vlasti moraju shvatiti da su opasni ljudi ušli u našu državu. Čak i vlada kaže da ne mogu tvrditi da među njima nije bilo terorista”, rekla je Weidel u jednom od intervjua, dodavši da nisu svi migranti problem.
Velike promjene
“Posljednjih desetljeća Njemačka je stalno imala imigraciju iz cijeloga svijeta. Konkretno, veliki val useljavanja u 1960-im i 1970-im godinama doveo je mnogo ljudi u našu državu. Stigli su Talijani, Jugoslaveni, Španjolci, Portugalci, Grci… Nakon pada i raspada SSSR-a stigli su i Rusi, Nijemci ruskih korijena…”
“Sve te imigrantske skupine ovdje su se savršeno integrirale, čak i asimilirale te su sad naši sugrađani. Nažalost, iznimka su ljudi turskog podrijetla, ne želim ni tu generalizirati, ali vrlo značajan dio tih ljudi ostaje nam stranac. Sad se postavlja pitanje koliko njihova vjera, islam, ima veze s tim”, pojasnila je.
Njezinom stranačkom kolegi Björnu Höckeu, koji je 2017. rekao kako bi trebalo prestati s tradicionalnim komemoracijama za žrtve holokausta, ovih se dana već drugi put u samo par mjeseci sudi jer se u javnosti koristio zabranjenim nacističkim sloganom, “Sve za Njemačku”.
U svoju obranu ovaj profesor povijesti kaže kako mu se to ni ne bi događalo da nije vodeći političar u Tiringiji, a prvom presudom ostao je šokiran. Höcke je, naime, osuđen je na regionalnom sudu u Halleu 14. svibnja na novčanu kaznu od 100 dnevnih zarada od 130 eura, jer je u svibnju 2021. govor u Merseburgu u pokrajini Saska-Anhalt završio zabranjenim poklikom nacističkog Sturmabteilunga (SA).
Presuda nije ni postala pravomoćna, a krajem lipnja mu se pred istim sucem i istim tužiteljem sudilo za to što je ponovio taj poklik na skupu AfD-a u Geri u Tiringiji u prosincu 2023. Oko 350 okupljenih za njim je skandiralo: “Njemačka, Njemačka!”.
Često ga nazivaju pravim šefom te stranke, a postoji li mogućnost da desničari dođu na vlast u Njemačkoj upitali smo vanjskopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića.
“Zasad vidimo da desne opcije nemaju kapaciteta ni u Francuskoj ni u Njemačkoj. One samostalno skupljaju impresivnu količinu glasova, ali nikako ne mogu probiti taj led da se njih uzme u koaliciju. A kad jednog dana probiju led i kad budu trebali koalirati onda će trebati to biti nagodba. U politologiji uvijek vrijedi to pravilo da onaj ekstremniji, kad dođe u milje centrista, uvijek smiri, postane blaži i normalniji. Ekstrem krene prema centru, a ne centrist prema ekstremu.”
“To se primjerice dogodilo i Pernaru, a to sad vidimo i u HDZ – DP relacijama. I uvijek će to tako biti. I zato kad jednog dana hipotetski AfD osvoji vlast, oni će biti novi centristi, desni centar koji će onda puno toga morati izbaciti iz svojih planova i ostaviti samo pojedine elemente svoje politike. Jer, oni će morati ići na sastanak u Bruxelles i razgovarati sa šefovima drugih država. U tom okruženju ti ne možeš biti čudak i svojeglav, koliko god se trudio”, kaže Vidmarović.
Tajna veza njemačkih radikalnih desničara i Putina: ‘Cilj je i više nego jasan’
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.