Jezero Koroneia u sjevernoj Grčkoj, nekada peto najveće jezero u Grčkoj, smanjilo se na manje od desetine svoje izvorne veličine, prema podacima Nacionalnog opservatorija u Ateni, prenosi Kathimerini.
Prije nekoliko desetljeća, jezero je bilo zaštićeno močvarno područje, utočište za tisuće ptica selica i vodenih ptica, uključujući flamingose, te magnet za turiste, kao i lokalne ribare i poljoprivrednike. Smanjena razina oborina i pretjerano navodnjavanje su učini svoje.
Voda koja je sada preostala skuplja se u nizu mutnih bara, često odvojenih, a izloženo jezersko dno je prostrana blatna ravnica ispucala i izbijeljena nakon nekoliko godina pržećeg sunca.
Vrlo nagla promjena
To područje postalo je simbol kako klimatske promjene i suša utječu na sjevernu Grčku, gdje su oborine postale neujednačenije, a poljoprivrednici sve očajniji da ispumpavaju preostalu jezersku vodu na svoje usjeve.
Problem je pogodio veći dio Europe ovog ljeta, kada su toplinski valovi i niska količina oborina smanjili rijeke i jezera na razine kakve nisu viđene desetljećima.
“Poznavali smo jezero u njegovim dobrim danima, s ribarima, s obiljem vode, prekrasnim parkom i prekrasnim prizorima s pticama. Danas je ono što vidimo razočaravajuće”, rekao je Costas Hatzivoulgaridis, voditelj zajednice uz jezero Agios Vassilios. Znanstvenici kažu da su se vodni resursi jezera počeli smanjivati nakon kišne sezone 2015.-2016.
Godine niske količine oborina i iznadprosječne vrućine isparile su ne samo jezersku vodu već i izvore koji su ga prije napajali.
Satelitske snimke koje je objavio Nacionalni opservatorij u Ateni pokazuju da se njegova površina smanjila na 2,7 četvornih kilometara s 34,4 četvorna kilometra u 2016. godini. Dakle, promjena je vrlo nagla. Za usporedbu, najveće hrvatsko jezero, Vransko jezero kod Biograda (imamo i jedno na Cresu) je veličine 30,2 km².
“Glavni faktor pada razine jezera svakako je godišnja količina oborina u njegovom slivu, koja je u prosjeku iznosila oko 400 milimetara tijekom najmanje posljednjih pet godina. To je oko 150 milimetara manje nego u prethodnim desetljećima“, rekao je Dimitris Papadimos, voditelj odjela za upravljanje vodnim resursima i klimatske promjene u Nacionalnom centru za močvare, iz svog ureda u Solunu. Štoviše, kako su prosječne lokalne temperature porasle posljednjih godina, isparavanje se povećalo za 100 do 150 milimetara godišnje, rekao je.
Mjera EU nije urodila plodom
Problem je dijelom uzrokovan ljudskim djelovanjem. Poljoprivrednici kojima je očajnički potrebna voda za stoku i usjeve dugo su koristili jezero kako bi nadoknadili manje oborina, rekli su mještani i dužnosnici.
Kada je prošli mjesec jedan novinar posjetio grad, jedan je poljoprivrednik koristio divovsku pumpu kako bi usisao vodu iz ostatka jezera na svoja polja.
No, vlasti kažu da su poduzele mjere otkako je sud Europske unije 2013. presudio da Grčka nije uspjela zaštititi Koroneiu od prekomjernog navodnjavanja, ilegalnog bušenja vode i zagađenja.
Glavni tajnik za vodne resurse u grčkom Ministarstvu zaštite okoliša, Petros Varelidis, rekao je da je sada na snazi pojačano praćenje kako bi se smanjilo navodnjavanje. O smanjenju Kaspijskog jezera, čitajte ovdje.
Ovo ‘more’ polako nestaje: Uzroci, prognoze i geopolitički faktori
