Nezakonitog odlaganja otpada u Hrvatskoj bilo je davno prije nego što se aktivirao gospićki slučaj, činjenično je to stanje s kojim je nemoguće ne složiti se. No sve dok revoltirani Ličani, sumnjajući na institucionalnu korupciju, nisu organizirali masovni zagrebački prosvjed na kojem su se okupili građani iz cijele zemlje, temom otpada nitko se nije ozbiljnije bavio. Sada je, međutim, upravo otpad postao najvažnija politička tema u zemlji. Ono što je počelo kao lokalni ekološki problem pretvorilo se u prvorazredno političko pitanje i otvorilo Pandorinu kutiju, pa se problem prelio na cijelu zemlju i rezultirao novim prosvjedima, od Slavonije do Istre, gdje građani odbijaju mogućnost da se opasni lički otpad doveze u njihov kraj.
Svjestan ozbiljnosti situacije, i premijer Andrej Plenković pokušava primiriti javnost osnivanjem Znanstvenog savjeta, pa i hitnim sastancima. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić i resorna ministrica Marija Vučković otvorili su pregovore s predstavnicima prosvjeda kako bi im predstavili plan sanacije s obvezujućim rokovima.
Ne može se stoga reći da se Plenković ne trudi riješiti problem, ali čini se da mu se rješenje tvrdoglavije nego ikada dosad otima iz ruku. Kombinacija izravne ugroze zdravlja građana, prebacivanja ekološkog tereta iz jedne u drugu regiju, financijskog rizika da troškove sanacije na koncu plate porezni obveznici te u konačnici pitanja političke odgovornosti na najvišoj razini učinila je otpad temom koja će u cijelosti obilježiti rad Sabora u nadolazećem ciklusu. Pogotovu zato što je odnedavno u kontekst opće ekološke priče i političke krize s otpadom doveden i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, odnosno njegova tvrtka Livit, koja se u Belišću bavi obradom otpadnog mulja, na čiji se nesnosni smrad građani godinama žale.
Ovih je dana Ured županice Nataše Tramišak objavio da je Osječko-baranjska županija 17. rujna donijela rješenje o ukidanju dozvole za gospodarenje otpadom tvrtki Livit. Odluka je donesena nakon hitnog očevida potaknutog prijavama građana i komunalnog redara grada Belišća.
Cementna masa
Da su se građani probudili te da je među njima zavladala svojevrsna otpadna histerija, vidljivo je i na primjeru Našica, u kojima je izbila velika lokalna pobuna protiv Vladina plana da se dio ilegalnog ličkog otpada doveze i spali u pećima lokalne cementare Nexe. Situacija je otišla tako daleko da su prosvjednici sa skupa koji je organiziran kao neovisna građanska inicijativa najavili spremnost da fizički blokiraju kamion ako otpad krene prema tvornici. Pitanje koje, međutim, ispod glasa otvaraju u vladajućim redovima jest gdje treba povući crtu između stvarnog i opravdanog straha i pokušaja politizacije.
Strah je, ako se pita dio vladajućih, produkt neznanja, što je, kažu, vidljivo baš na primjeru Našica. Peći u cementarama koriste, naime, kombinaciju tradicionalnih fosilnih goriva i sve veći udio alternativnih goriva. Zbog ekstremno visokih temperatura koje u zoni pečenja premašuju 1400 celzija, a u peći i 2000 stupnjeva, te se peći smatraju idealnima za energetsko iskorištavanje raznih vrsta otpada. U njima se potpuno razgrade tvari, bez crnog dima. Fosilna goriva povijesno su smatrana primarnim izvorom energije, a danas se rabe kao baza ili za potpalu peći. Zamjenska, odnosno alternativna goriva iz otpada sada su trend, posebice u EU-u, gdje se koriste kao zamjena za fosilna goriva, čime cementare režu troškove i ugljikov dioksid.
Hrvatske cementare poput Nexea ili Holcima u svojim pećima učestalo zbrinjavaju razne vrste certificiranog neopasnog industrijskog otpada pod strogim ekološkim nadzorom. Tehnološki je, tvrde upućeni, moguće spaliti čak i opasni otpad bez opasnosti za zrak u okolici. Problem je što pepeo od spaljenog otpada ulazi u cementnu masu. Tehnološki i ekološki gledano, suspaljivanje neopasnog otpada u cementarama uz napredne, provjerene filtre koje Nexe ima smatra se jednim od najboljih rješenja za zbrinjavanje otpada koji nije moguće reciklirati. Kod gospićkog otpada riječ je o mljevenoj plastici i stakloplastici pa bi njihovo spaljivanje u Našicama bilo nastavak uobičajene prakse zbrinjavanja otpada, kažu u vladajućim redovima.
Radikalni ustupci
No njihove riječi, sve i da su istinite, teško dopiru do nepovjerljivih građana, pa otpad prerasta u jedan od najopasnijih i najsloženijih unutarnjopolitičkih izazova za Plenkovića, koji se s pobunom suočava u dvjema najvjernijim HDZ-ovim utvrdama, Lici i Slavoniji, koje predstavljaju jezgru HDZ-ova biračkog tijela. Kada građani u Gospiću i Našicama izađu na prosvjed protiv Vladine odluke, to navodi na zaključak da kriza nadilazi standardne ideološke sukobe. Ovo više nije aktivizam, nego slučaj koji spaja ekologiju s korupcijom i lošim kadroviranjem, što i jesu najveće slabosti premijera Plenkovića. Za njega je pogubno to što oporba pokušava aktivirati percepciju da on štiti krupni kapital i stranačke interese na štetu zdravlja građana. Utvrde li neovisne analize koje trebaju stići u Našice i Koromačno ikakve tragove opasnih tvari, premijer će biti prisiljen na radikalne ustupke i potencijalne smjene kako bi spriječio gubitak kontrole nad Saborom, gdje ga čeka i glasanje o opozivu Vlade, koje se, doduše, može pisati kao jalov pokušaj oporbe da poentira na ovoj temi koja i za DP predstavlja minsko polje. Pobuna Našičana izravno pogađa njegovo biračko tijelo, ali je vodstvo stranke već odlučilo da DP neće glasati za opoziv Vlade, što je razumljivo jer bi pad Vlade značio njihov politički kraj.
S obzirom na to da se ilegalni otpad u Lici nalazi nedaleko od naselja s mješovitim, pretežno srpskim, stanovništvom, pod pritiskom je i SDSS, ali manjinci, neovisno o tome, neće glasati za opoziv Vlade. Politička matematika je jasna: Plenković ima dovoljno ruku da preživi SDP-ov zahtjev za opoziv, a lako moguće i ovu krizu, jer je oporba potpuno odvojena od terena. Dok se u Našicama prosvjedovalo, SDP-ovci su u Zagrebu predstavljali koaliciju s Možemo pokazujući elementarno nepoznavanje politike. Plenković se ne ruši procedurama u Saboru, nego stvaranjem široke fronte među građanima. Sve dok oporba bude vodila salonsku politiku s Markova trga, Plenković će kontrolirati situaciju.
