Vlada Republike Hrvatske odbacila je prijedlog 54 saborska zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću, poručivši da oporbene tvrdnje o odgovornosti Vlade za slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću nemaju činjenično ni pravno uporište. U opsežnom očitovanju od 13 stranica Vlada se osvrnula na slučaj gospićkog otpada, odgovornost nadležnih institucija, zakonodavni okvir, postupanje državnih tijela te plan sanacije lokacije.
Vlada pritom tvrdi da nezakonito odlaganje otpada u Gospiću nije posljedica politike aktualne Vlade, već dio šireg kriminalnog obrasca povezanog s gospodarenjem otpadom koji, kako navodi, postoji i u drugim državama članicama Europske unije. Oporbeni zahtjev pritom je ocijenila izrazito politički.
“Prijedlog potpisan od 54 zastupnika u Hrvatskome saboru neuspjeli je ‘PR’ uradak i još jedan oporbeni pamflet prepun neistina, konstrukcija i podmetanja, čiji je jedini cilj nanošenje političke štete Vladi, a ne briga o zaštiti okoliša i zdravlja ljudi u Hrvatskoj”, navodi se u očitovanju.
Vlada: Problem nije nastao za Plenkovićeva mandata
Vlada ističe kako nezakonito odlaganje otpada smatra nedopustivim te navodi da država istodobno radi na uklanjanju otpada i sanaciji lokacije, utvrđivanju odgovornosti počinitelja i promjenama sustava kojima bi se trebalo spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva. U očitovanju se navode i primjeri iz drugih europskih država, među kojima su Italija i Poljska, kako bi se pokazalo da nezakonito gospodarenje otpadom nije problem karakterističan samo za Hrvatsku.
“Otpad u Lici pojava je kriminalnog postupanja vezana uz gospodarenje otpadom koja je prisutna u cijeloj Europskoj uniji”, piše u očitovanju. Vlada navodi da je u europskim operacijama posljednjih godina evidentiran nezakoniti promet velikih količina otpada, uključujući i stotine tisuća tona. “Hrvatska, dakle, nije izoliran primjer ni dokazano središte toga kriminala, nego jedna od država žrtava zajedničkoga europskog kriminalnog obrasca”, navodi se.
Jedan od ključnih dijelova Vladina odgovora odnosi se na tvrtku Tipos Resurs i izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom. Vlada tvrdi da korijeni konkretnog slučaja sežu prije mandata Andreja Plenkovića. “Korijeni konkretnoga slučaja prethode mandatu ove Vlade i upućuju na kontinuitet djelovanja istih privatnih aktera, a ne na navodno ‘desetogodišnje slabljenje sustava’”. U očitovanju se navode dozvole koje su tvrtki Tipos Resurs izdane u Varaždinskoj županiji, kao i kasnije dozvole povezane s lokacijom u Gospiću. Ličko-senjska županija je 2022. izdala dozvolu za oporabu neopasnog otpada, koja je 2024. ukinuta nakon što su inspekcijom utvrđene nepravilnosti. Iste godine izdana je nova dozvola, a ona je potom ukinuta u veljači 2025., nakon što je objavljeno da se provodi istraga.
Vlada prozvala bivšeg SDP-ova ministra
Vlada u očitovanju odbacuje i tvrdnje oporbe da su zakonske izmjene posljednjih godina dovele do liberalizacije sustava gospodarenja otpadom. “Izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. i Zakonom o gospodarenju otpadom iz 2021., u Hrvatskoj nije liberaliziran prekogranični promet otpada niti je oslabljena kontrola uvoza ili izvoza”, stoji u očitovanju. Vlada objašnjava da je 2021. ukinuta određena hrvatska administrativna obveza upisa u poseban očevidnik, ali tvrdi da su ostale druge obveze povezane s dokumentiranjem, ugovorima, praćenjem i nadzorom pošiljaka.
Posebno ističe i financijska jamstva te navodi da je sustav 2021. dodatno ojačan njihovim uvođenjem, uključujući bankarske garancije. U jednom od politički oštrijih dijelova očitovanja Vlada izravno proziva bivšeg SDP-ova ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, koji je jedan od potpisnika oporbenog zahtjeva. “Ako već govorimo o liberalizaciji i slabljenju sustava gospodarenja otpadom, to je učinio bivši SDP-ov ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović koji je i potpisnik ovoga zahtjeva”, navodi se.
Vlada pritom tvrdi da je Zmajlović 2014. izmjenama pravilnika uklonio određenu obvezu unosa podataka povezanu sa sljedivošću toka otpada, dok je aktualna ministrica zaštite okoliša Marija Vučković tu obvezu vratila.
Najavljene strože kontrole i GPS praćenje
U očitovanju se navode i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje bi, prema Vladinu tumačenju, trebale dodatno pojačati nadzor. Predložene mjere uključuju videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, GPS praćenje vozila, proširenje elektroničkog očevidnika otpada, češće kontrole lokacija, strože uvjete za izdavanje i ukidanje dozvola te snažnija financijska jamstva.
“Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom predstavljene su u Hrvatskome saboru u prvom čitanju, a nove predložene mjere obuhvaćaju obvezni neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, GPS praćenje vozila i čuvanje podataka najmanje dvije godine, proširenje Elektroničkog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO-a) i prethodni unos podataka za određene uvozne i izvozne pošiljke, prostorni prikaz lokacija i objedinjeni pregled prava gospodarenja otpadom, redovite kontrole najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog i dvaput godišnje za lokacije opasnog otpada, preciznije uvjete za izdavanje, preispitivanje i ukidanje dozvola, mišljenje načelnika ili gradonačelnika prije izdavanja županijske dozvole, stručni nadzor nad izdanim dozvolama, popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, pojačana financijska jamstva te ovlasti za privremeno zadržavanje sumnjivih pošiljaka, vozila i opreme”, stoji u očitovanju.
Vlada navodi da hrvatske institucije u slučaju nezakonitog odlaganja otpada postupaju od 2023., dok je USKOK u veljači 2025. pokrenuo istragu protiv deset fizičkih i četiri pravne osobe. Posebno se ističe da istraga obuhvaća i postupanje službenika Ličko-senjske županije. “Istraga vezana uz lokaciju u Gospiću obuhvaća i djelovanje službenika Ličko-senjske županije”, stoji u očitovanju. Prema Vladinu navodu, taj je službenik tijekom 2022. i 2024. izdao dvije dozvole za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji, iako, kako se navodi, nisu bili ispunjeni određeni uvjeti. Vlada pritom odbacuje tvrdnju da bi političko vodstvo države trebalo biti odgovorno za kaznena djela pojedinaca. “Tijela kaznenog progona utvrđuju kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne oporbeni političari”.
Objavljen plan sanacije
Velik dio očitovanja odnosi se na postupanje državnih institucija nakon što je slučaj postao poznat javnosti. Vlada navodi da je Ministarstvo zaštite okoliša obišlo lokaciju u veljači 2025., da je održan sastanak s lokalnom samoupravom te da je provedeno više analiza vode, tla i otpada. Lokacija je uvrštena u Plan gospodarenja otpadom, dok je Fond za zaštitu okoliša nakon dovršetka dokaznih radnji pokrenuo postupke vezane uz sanaciju.
Plan sanacije lokacije bivšeg PPK Velebit objavljen je 25. rujna i podijeljen je u četiri faze. Prva se odnosi na oko 4500 tona rasutog otpada, druga na oko 650 tona neopasnog otpada, treća na približno 32.915 tona zakopanog heterogenog otpada, dok se četvrta odnosi na oko 6000 tona otpada u objektima i silosu. “Nijedna operativna faza prema objavljenom planu ne bi trebala trajati dulje od 13 mjeseci, dok se dovršetak svih faza planira u približno 18 mjeseci, ovisno o ugovaranju, prekograničnim postupcima i stvarnim svojstvima otpada utvrđenima tijekom radova”. Vlada navodi da su prve dvije faze već pokrenute, dok su 23. rujna počeli radovi privremenog vodonepropusnog prekrivanja područja.
U dijelu očitovanja koji se odnosi na zdravlje građana Vlada navodi da se provodi pojačano praćenje vode za ljudsku potrošnju. Prema Vladinu očitovanju, od 11. kolovoza do 22. rujna 2026. analiziran je 131 uzorak vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije. “Od 11. kolovoza do 22. rujna 2026. objavljeno je da je izvanredno analiziran 131 uzorak vode iz javne vodoopskrbe u Ličko-senjskoj županiji i da su svi bili zdravstveno ispravni”, navode.
Vlada se osvrće i na analize hrane proizvedene u lokalnim kućanstvima te navodi da dosadašnji rezultati nisu upućivali na opću kontaminaciju lokalno uzgojene hrane na području Gospića. “Na temelju dosadašnjih analiza, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrđuju da nema osnove za povezivanje nezakonitog odlagališta otpada s kontaminacijom lokalno proizvedene hrane niti za zaključak da ono predstavlja širi rizik za njezinu zdravstvenu ispravnost”.
Tko će platiti sanaciju?
Vlada se u očitovanju osvrnula i na pitanje troškova sanacije. Navodi da država može troškove potraživati od onečišćivača, odgovornih osoba i pravnih osoba, kao i kroz oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi. “Sva protupravna imovinska korist koja se utvrdi u kaznenom postupku se prema pravilima kaznenog prava ne smije zadržati te se može oduzeti od počinitelja, povezane osobe ili pravne osobe pod zakonskim pretpostavkama”.
Konačan iznos troškova i odgovornost pojedinih osoba, navodi Vlada, utvrđivat će se kroz financijsku istragu. Na kraju 13-straničnog očitovanja Vlada je ponovno odbacila oporbene navode i zaključila da ne postoje ni činjenični ni pravni razlozi za izglasavanje nepovjerenja premijeru Andreju Plenkoviću. “Zaključno, slijedom svega navedenoga, vidljivo je da se radi o još jednom uratku, koji se temelji na nizu neistinitih insinuacija i optužbi bez ikakve činjenične i pravne osnove zbog čega graniči s teorijama zavjere”.
Vlada je od Hrvatskoga sabora zatražila odbijanje prijedloga. “Vlada odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade. Iz svega je razvidno da nema nikakve osnove za izglasavanje nepovjerenja te se predlaže Hrvatskome saboru da donese odluku kojom se Prijedlog odbija”, stoji u očitovanju.
