Francuska interventna policija ponovno se sukobila sa srednjoškolcima u više gradova, dok se prosvjedi zbog uvjeta u školama i financiranja obrazovanja nastavljaju širiti zemljom.
U Strasbourgu su ulice bile prekrivene suzavcem, u Marseilleu su prosvjednici prema policijskim kordonima bacali pirotehnička sredstva, dok su u Rennesu gorjeli kontejneri.
U La Ciotatu, nedaleko od Marseillea, jedan je mladić nastavnika polio benzinom, rekao je glasnogovornik regionalne obrazovne uprave.
Više od 3000 privedenih
U Pantinu kod Pariza prosvjednici su zapalili ograde i druge predmete te bacali petarde prema interventnoj policiji, nakon čega su se razbježali.
Francuske vlasti posljednjih su dana znatno pojačale policijski odgovor na prosvjede. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od ponedjeljka do kraja četvrtka privedeno je 3178 ljudi. Samo u četvrtak privedeno ih je 1949, dok je ozlijeđeno 305 policajaca i pripadnika žandarmerije.
Ministarstvo pravosuđa objavilo je da su od ponedjeljka 1793 osobe završile u policijskom pritvoru. Velik dio privedenih čine maloljetnici.
Ministar obrazovanja Édouard Geffray rekao je da je od početka prosvjeda ozlijeđeno 65 zaposlenika u školama, među kojima 40 ravnatelja, kao i oko 170 učenika.
Više od 100 škola pretrpjelo je ozbiljnu štetu. Oko 400 škola danas je ostalo zatvoreno, dok su u više od 560 škola zabilježeni prosvjedi ili drugi poremećaji.
Geffray se sastao s predstavnicima učenika i studenata, no oni su nakon razgovora poručili da nisu dobili konkretne mjere te pozvali na nastavak mobilizacije. Nova velika prosvjedna akcija najavljena je za utorak.
Sindikalne središnjice pozvale su nastavnike da se u utorak pridruže štrajku.
Prosvjedi su počeli zbog prenapučenih učionica, manjka nastavnika, dotrajalih školskih zgrada i drugih problema za koje učenici tvrde da su posljedica dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u obrazovanje.
‘Nasilje je žalosno’
“Nasilje je žalosno, ali kada se zahtjevi godinama ne čuju, a uzimajući u obzir politički i geopolitički kontekst, postoji nekoliko okolnosti koje učenike dovode u stanje stvarne tjeskobe”, rekla je nastavnica Sandra Champain-Seller.
Dodatno nezadovoljstvo izazvao je prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu.
Za obrazovanje je predviđeno 65,53 milijarde eura, ne računajući mirovine nastavnika. To je povećanje od 1,7 posto u odnosu na ovu godinu, ali manje od očekivane inflacije, što znači da bi realna vrijednost izdvajanja pala.
Prema podacima OECD-a, francuska izdvajanja za obrazovanje nalaze se otprilike u sredini među državama članicama. Nominalna izdvajanja rasla su između 2015. i 2022. godine, ali je njihov udio u ukupnoj javnoj potrošnji blago pao.
Vlada je već napravila jedan ustupak i odustala od prijedloga prema kojem bi studenti koji ne primaju stipendiju od iduće godine plaćali 178 eura za upis na BTS programe te 270 eura za pripremne razrede za elitne visoke škole.
Prosvjedi dolaze nekoliko mjeseci prije francuskih predsjedničkih izbora 2027. godine. Emmanuel Macron zbog ustavnog ograničenja na dva uzastopna mandata ne može ponovno biti kandidat.
