Znanstvenici su u dubinama Tihog oceana otkrili zapanjujuću bioraznolikost: čak 11.742 različite vrste virusa, od kojih je 99 posto dosad bilo potpuno nepoznato znanosti.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications usmjereno je na zonu Clarion-Clipperton, najpoznatije svjetsko nalazište polimetalnih nodula — stijena bogatih kobaltom, niklom, bakrom i litijem koji su ključni za proizvodnju elektronike i baterija.
Ključna uloga u morskom ekosustavu
Autori studije — Bowen Hou i Lilan Zhang sa Sveučilišta u Chongqingu te Dong Sung s kineskog Drugog instituta za oceanografiju — analizirali su uzorke sedimenta prikupljene 2023. i 2024. godine te sekvencirali njihov DNA i RNA, piše Science Alert.
Otkriveni virom pokazao je znatne specifičnosti u usporedbi s drugim dubokomorskim staništima:
- Specijalizirani domaćini: Većina virusa zaraziti može stanice bakterija i arheja — mikroorganizama odgovornih za kruženje ugljika, dušika, sumpora i metala u oceanu.
- Genetska prilagodba: Virusi prenose pomoćne metaboličke gene koji domaćinima pomažu u nosenju sa stresom uzrokovanim visokim koncentracijama metala na dnu ocean.
- Uzorak sporog rasta: Polimetalni noduli talože se iznimno sporo (između 1 i 250 milimetara u milijun godina), čineći dno stabilnim, ali izuzetno osjetljivim staništem.
Rudarska utrka i ekološki rizici
Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) dosad je izdala 31 ugovor za istraživanje dubokomorskih minerala, pri čemu se čak 17 odnosi na zonu Clarion-Clipperton, a pet drži Kina.
Međutim, polimetalni noduli nisu samo mineralno bogatstvo već i jedina čvrsta podloga na inače muljevitom morskom dnu, na kojoj ovisi opstanak brojnih organizama.
Istraživači upozoravaju da bi eventualni početak rudarenja izazvao fizička razaranja i dizanje mulja čije bi se posljedice osjećale desetljećima. Znanstvenici ističu da je ovo istraživanje uspostavilo ključno početno stanje morskog mikrobioma, ali naglašavaju potrebu za daljnjim procjenama prije nego što započne bilo kakva eksploatacija.
D.G.