Nakon više od 15 godina od početka jedne od najvećih humanitarnih afera u Hrvatskoj, Silvio Novak i Tamara Krajačić nepravomoćno su osuđeni u odsutnosti na zatvorske kazne zbog izvlačenja gotovo milijun eura donacija koje su bile namijenjene socijalno ugroženim obiteljima i osobama s invaliditetom.
Optužnica ih je teretila da su kroz udrugu Inicijativa Nova oštetili građane za 7.520.095,56 kuna, odnosno 998.088,20 eura, koje su prikupili tijekom 2009. i 2010. godine pod krinkom pomoći onima kojima je ona bila najpotrebnija.
Budući da su oboje nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, sud im je odredio istražni zatvor te su za njima izdani tjeralica i europski uhidbeni nalog, dok se pretpostavlja da se trenutno nalaze u Australiji, gdje Novak navodno radi kao liječnik prirodne medicine, piše Jutarnji.
Dvostruki bijeg
Novak je nepravomoćno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora, dok je Krajačić dobila godinu i šest mjeseci zatvora, a par je iz Hrvatske prvi put pobjegao 2012. godine nakon prijave tadašnje pravobraniteljice Anka Slonjšak. Iako su se vratili 12 godina kasnije, nakon policijskog ispitivanja 2024. godine ponovno su pobjegli iz zemlje unatoč izričitim uputama policije. Prema nalazu financijskog vještaka, od gotovo 9,4 milijuna prikupljenih kuna korisnicima je isplaćeno tek 427.847,64 kune, dok su Novak i Krajačić, kao jedine osobe ovlaštene za račune, podizali gotovinu, pravdali fiktivne pozajmice te dio novca trošili na putovanja i tretmane u inozemstvu.
Tijekom postupka svjedoci su njihov život opisivali luksuznim, a bivši tajnik udruge izjavio je: “Krajačić mi je tada rekla da je iznos koji je jedna osoba dobila dovoljan.” S druge strane, Novak se branio tvrdeći da je novac trošen na opremu za obitelji, uz napomenu: “Kao predsjednik udruge donosio sam sve odluke, dok je Krajačić obavljala tehnički dio posla jer je on slijepa osoba.”
Ako presuda postane pravomoćna, Hrvatska će morati pokrenuti službeni postupak za njihovo izručenje, s obzirom na to da Australija i Hrvatska imaju uspostavljen pravni okvir za izručenje. U praksi će hrvatske vlasti morati uputiti formalni zahtjev uz svu potrebnu dokumentaciju, dok australske vlasti provode vlastiti pravni postupak u kojem osuđeni imaju pravo osporavati izručenje. Hoće li i kada doći do njihova izručenja, ovisit će o njihovoj konačnoj lokaciji, brzini lociranja te korištenju pravnih lijekova u državi u kojoj se trenutno nalaze.
