Darijana Filipović uvjerljivo je pobijedila u utrci za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostavivši iza sebe kandidata Demokratske fronte Slavena Kovačevića i neovisnog kandidata Zdenka Lučića. Njezina pobjeda, osim što predstavlja izborni poraz DF-a, otvara i pitanje može li novi odnos snaga u državnom vrhu označiti početak drukčijeg političkog odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Prema rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Filipović je osvojila 109.168 glasova, odnosno 13,89 posto od ukupnog broja prebrojanih glasova. Kovačević je dobio 71.568 glasova ili 9,10 posto, dok je Lučić osvojio 53.724 glasa, odnosno 6,83 posto.
Filipović je tako ispred Kovačevića završila s razlikom od 37.600 glasova. Njezina pobjeda posebno je značajna za HDZ BiH jer se ta stranka nakon osam godina ponovno vraća s vlastitim kandidatom u Predsjedništvo BiH.
Sitarski: ‘Konačno’
Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI), smatra da je riječ o važnom trenutku za hrvatski politički korpus u BiH.
“Konačno. Poslije dva uzastopna mandata, poslije četiri mandata Komšića u zadnjih 20 godina, Hrvati su kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda svojim glasovima izabrali svog člana predsjedništva. To im je pošlo za rukom spletom različitih okolnosti.”
Prema njegovoj ocjeni, važnu ulogu u rezultatu odigrala je i činjenica da dio bošnjačkog biračkog tijela ovoga puta nije glasovao za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.
“Dobro je što su Bošnjaci položili ispit i prestali svojim glasovima onemogućavati Hrvatima da izaberu svog predstavnika. Pretpostavljam da je tu dosta utjecaja imala i činjenica da se takvim glasanjem upravo mnogim Bošnjacima oduzima njihov glas u borbi za bošnjačkog člana predsjedništva, tj. za tu funkciju za koju bi trebali biti najviše zainteresirani. Smatram da je ta oskudica na bošnjačkoj političkoj sceni natjerala njihove igrače da shvate da nema više glasova za bacanje.”
Kovačević i DF najveći gubitnici
Politolog Marko Lucović pobjedu Filipović također vidi kao najvažniji pozitivan ishod izbora, dok Kovačevića smatra jednim od najvećih gubitnika izbornog procesa. “Najpozitivnija stvar ovih izbora je svakako izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu predsjedništva. To je samo po sebi velika stvar budući da je Slaven Kovačević apsolutni gubitnik ovih izbora. Građani su konačno prepoznali njihovu lošu politiku, lošu retoriku koja je bila cijelo vrijeme kampanje ratno-huškačka s temama koje su se koristile iz 90. godina. Građani su to prepoznali i DF je apsolutni gubitnik ovih izbora.”
Politički analitičar Branimir Galić smatra da je Filipović uspjela privući hrvatsko biračko tijelo kao autentična kandidatkinja, dok je kampanja njezinih protukandidata, prema njegovoj ocjeni, također utjecala na izborni rezultat. “Pobjeda Darijane Filipović doista je bila uvjerljiva. Takav razvoj događaja, po mom mišljenju, rezultat je toga što je hrvatsko biračko tijelo prepoznalo autentičnu kandidatkinju koja dobro poznaje sustav te može jasno artikulirati hrvatske političke interese. Ne smatram da se nužno radilo o mobilizaciji, no mislim da su birači dijelom bili motivirani i činjenicom da je kandidat oporbene Petorke, Zdenko Lučić, provodio prljavu kampanju. Udarao je na obitelj političkog protivnika i iznosio paraobavještajne podvale nastale u “sarajevskoj kuhinji”, a umjesto odgovora na novinarsko pitanje, uzvratio je prizemnim i gnjusnim napadima na račun tog istog novinara. S druge strane, bezličnost, neautentičnost i neuvjerljivo plasirana kroatofobija Slavena Kovačevića demotivirali su onaj dio bošnjačkog biračkog tijela koji je inače skloni Hrvatima nametati političkog predstavnika”, kazao je Galić koji dodaje kako se i Bećirović “libio skupljati simpatije generirajući kroatofobiju”.
Galić posebno izdvaja rezultat Demokratske fronte, koja je ostala bez mjesta u Predsjedništvu BiH. “Najveći gubitnik definitivno je DF, koji je očito “obezglavljen” time što njihov predsjednik Komšić nije mogao biti ponovni kandidat za Predsjedništvo, dok su za druge razine vlasti doživjeli pravi potop. Da ne idemo previše u širinu, pobjednik ovih izbora je SBiH, koja će biti ozbiljan faktor unutar bošnjačkog korpusa. HDZ BiH ostvario je dominaciju u županijama s hrvatskom većinom, a SDA je također napravila dobar rezultat, za razliku od njezinog čelnika Bakira Izetbegovića. U Republici Srpskoj, SNSD ostaje najjača opcija i ostvarili su vrlo, vrlo dobar rezultat”, rekao je Galić.
Je li ovo prekretnica za Bošnjake i Hrvate?
Pobjeda Filipović mogla bi imati posljedice i izvan samog sastava Predsjedništva BiH. Posebno se nameće pitanje hoće li činjenica da je hrvatska članica Predsjedništva izabrana glasovima birača koji pripadaju hrvatskom političkom korpusu utjecati na buduće odnose između bošnjačkih i hrvatskih stranaka.
Na pitanje je li pobjeda Filipović prekretnica u bošnjačko-hrvatskim odnosima u BiH, Lucović upozorava da izborni rezultat jest važan, ali sam po sebi ne rješava dugogodišnji problem izbornog zakonodavstva.
“Svakako je znakovita i indikativna sama po sebi, budući da će se sada neke stvari drugačije gledati. Međutim, to ne rješava situaciju izbornog zakona i problem izbornog zakona u BiH. Darijana Filipović je osvojila mandat, što je pozitivno i dobro i što treba pozdraviti. Ali, pitanje izbornog zakona će dalje ostaje neriješeno i ne može se čekati naredne četiri godine, odnosno sljedeći izborni ciklus da bi se pokazalo hoće li hrvatsko biračko tijelo opet moći izabrati svog legitimnog političkog predstavnika. U ove četiri godine, koje su pred nama, prioritet i članova predsjedništva, prioritet stranaka koja će koalirati na federalnoj i državnoj razini mora biti jednostavno rješavanje pitanja izbornog zakona kako više nikada ne bi dolazili u situaciju u kojoj smo bili i 2018. i 2022. i prijašnjih godina”, ističe Lucović.
Izmjena izbornog zakona
I Sitarski upozorava da sadašnji rezultat ne predstavlja jamstvo da će se isti scenarij ponoviti i na sljedećim izborima. “Dobro je što se to dogodilo, ali nažalost nemamo nikakvu garanciju da će se to događati i ubuduće. Tako da bi u pregovorima oko sastavljanja vlasti na svim razinama, izmjena izbornog zakona treba biti među prijedlozima.”, smatra Sitarski.
Za HDZ BiH pobjeda Filipović predstavlja i značajan politički kapital za pregovore o formiranju vlasti na državnoj i federalnoj razini. Stranka je, uz pobjedu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, ostvarila i dominaciju u sredinama s hrvatskom većinom.
“HDZ isto tako ostvario je apsolutno pobjedu i postao je nezaobilazan faktor. Imamo još nekoliko primjera koji su ostvarili solidne rezultate. To je Semir Efendić među bošnjačkim biračkim tijelom. Tu se pokazuje njegovu prepoznatljivost na lokalnoj razini koji je uspješno prenio i na ovu državu”, zaključuje Lucović.
Galić smatra da će pitanje izborne reforme sada ponovno biti jedno od ključnih pitanja političkih pregovora. “Dužnost HDZ-a BiH je nastaviti inzistirati na pravednoj izbornoj reformi koja će biti u skladu sa slovom i duhom Daytona, te u skladu s presudom Ustavnog suda BiH U 23/14 (predmet Ljubić). Mislim da će se to pitanje dodatno aktualizirati jer će hrvatski politički korpus dobiti autentične predstavnike na nekim od najvažnijih svjetskih adresa, odnosno u diplomaciji. Time će znatno biti olakšana komunikacija s Washingtonom, Bruxellesom i drugim centrima moći”, smatra Galić.
Bećirović ispred Izetbegovića, Cvijanović uvjerljiva
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH novi mandat osvojio je Denis Bećirović. Prema najnovijim podacima, dobio je 210.483 glasa ili 26,78 posto, čime je za više od 22 tisuće glasova nadmašio predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji je osvojio 187.753 glasa ili 23,89 posto. Treće mjesto zauzeo je Semir Efendić iz Stranke za BiH s 141.315 glasova, odnosno 17,98 posto, dok je Fahrudin Radončić iz SBB-a osvojio 11.852 glasa ili 1,50 posto.
U Republici Srpskoj uvjerljivu pobjedu ostvarila je Željka Cvijanović iz SNSD-a. Osvojila je 288.606 glasova ili 55,41 posto. Kandidat SDS-a Marinko Božović dobio je 138.033 glasa, odnosno 26,50 posto, dok je Nebojša Vukanović osvojio 94.174 glasa ili 18,08 posto.
Ipak, uz sam izborni rezultat, najveće pitanje koje ostaje nakon izbora jest hoće li nova politička konstelacija biti iskorištena za rješavanje problema izbornog zakona. Za hrvatski politički korpus pobjeda Filipović predstavlja ostvarenje ključnog političkog cilja, ali analitičari upozoravaju da bez sustavnog rješenja izbornog zakonodavstva ne postoji jamstvo da se isto pitanje neće ponovno otvoriti već na idućim izborima.
