Prosvjedi stanovnika istarskih općina Raša i Koromačno zbog trajnog dovoza otpada u tamošnju cementaru Holcim otvorili su širi problem dugogodišnjeg nerezidencijalnog zbrinjavanja otpada i nefunkcioniranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, gdje je trenutačno uskladišteno rekordnih 37 tisuća bala goriva iz otpada, čime se krše sve propisane dozvole.
Osvrćući se na dugogodišnje probleme u sektoru gospodarstva otpada, još je davno sociolog Slavko Kulić upozorio da je “glavni cilj gospodarenja otpadom stvaranje profita, a ne zaštita života u okolišu“, dok je ugledni astronom Korado Korlević nedavno ocijenio slučaj ilegalnog otpada u Gospiću tek “tratinčicom” u usporedbi sa stanjem na Kaštijunu.
Upozoravajući na ozbiljne ekološke i zdravstvene rizike, Korlević je izjavio: “Onda je ono pitanje ako ne želiš znati, nemoj istraživati. Nije problem ima li u toj podzemnoj vodi amonijaka, nego što je s teškim metalima, što je s klorfluor ugljicima”, kazala je u Regionalnom dnevniku HRT-a.
Problemi s kvalitetom goriva i javna nabava
Glavni razlog zašto Kaštijun godinama nije zbrinjavao stvoreno gorivo leži u lošoj kvaliteti ulaznog materijala zbog nedovoljnog odvajanja otpada, ali i u strogim propisima javne nabave, zbog čega proizvedeni materijal ranije nije zadovoljavao tehničke standarde cementare Holcim.
Govoreći o spomenutim preprekama i statusu županijske tvrtke, Bojan Blagonić, osnivač inicijative “Čist zrak, duga ljubav”, istaknuo je: “Ni jedna jedina bala se u tri godine nije zbrinula. Moram napomenuti, da je dozvolom za poslovanje Kaštijuna i okolišnom dozvolom nije dozvoljena ni jedna bala.”
Odgovarajući na novinarski upit o tehničkim mogućnostima i zakonskim obvezama, direktorica ŽCGO Kaštijun Anja Ademi pojasnila je: “Tehničke mogućnosti Holcima trenutačno nisu omogućavale uzimanje kvalitete goriva kakvu je Kaštijun proizvodio. Ali sada su uložili ili? Uložili su u pretkalcinator. Dakle, hoće li se onda u većoj mjeri odvoziti u Holcim? Kao što sam rekla, Kaštijun je javna tvrtka koja je obveznik javne nabave te putem javne nabave osigurava zbrinjavanje goriva iz otpada.”
Ugovori za izvoz i reakcija Holcima
U međuvremenu su potpisani ugovori za zbrinjavanje uskladištenih bala izvan Hrvatske, dok je tvrtka Holcim, koja 60 posto energetske potrebe zadovoljava iz otpada, uložila 35 milijuna eura u pretkalcinator kako bi mogla prerađivati i materijal s Kaštijuna.
Iz priopćenja tvrtke Holcim d.o.o. tim su povodom poručili: “Zahvaljujući prošlogodišnjoj investiciji od 35 milijuna eura sada možemo oporabljivati i otpad iz regionalnih centara za gospodarenje otpadom među kojima je i Kaštijun, s kojeg smo ove godine dosad oporabili oko 3.000 tona. Riječ je o neopasnom otpadu kao i onom iz Gospića. Na godišnjoj se razini prosječno oporabi 50.000 tona neopasnog otpada. Oporabljujemo otpad iz Hrvatske, Italije i Slovenije, ponekad iz Austrije, a uvoz otpada sukladan je hrvatskim i europskim zakonima.”
Iako manje količine iz Gospića čine malen dio u usporedbi s ukupnim oporabljenim volumenom od 50.000 tona, njihov je dovoz prelila čašu mještanima koji sada poručuju da prosvjedi više nisu usmjereni samo protiv uvoza gospićkog otpada, već protiv pretvaranja cementare u spalionicu.
