Pentagon je objavio da će bivši bojnik američke vojske Nidal Malik Hasan biti pogubljen strijeljanjem, piše BBC. Hasan, bojnik i liječnik američke vojske, 2009. je godine u vojnoj bazi Fort Hood vatrenim oružjem ubio 13 nenaoružanih američkih vojnika i ranio još 32 osobe. Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell objavio je na društvenim mrežama da je ministar rata Pete Hegseth dao preporuku za pogubljenje, a predsjednik Donald Trump ju je odobrio.
Bit će to prvo vojno pogubljenje strijeljanjem od završetka Drugoga svjetskog rata. Hasan je proglašen krivim po 13 točaka optužnice za ubojstvo s predumišljajem i 32 točke optužnice za pokušaj ubojstva. Porota od 13 vojnih časnika jednoglasno je preporučila smrtnu kaznu.
Parnell je najavio da će ministar kopnene vojske odrediti vrijeme i mjesto pogubljenja. “Hasanov sudnji dan napokon je došao”, napisao je na X-u.
“To all Houthi terrorists, YOUR TIME IS UP…” –President Donald J. Trump https://t.co/P4qwgyDs8c
— President Donald J. Trump (@POTUS) March 15, 2025
Napad se dogodio u prepunoj medicinskoj zgradi
Hasan, vojni psihijatar iz Virginije, ubio je 13 vojnika u bazi u Teksasu 2009. godine. Kasnije je na vojnom suđenju priznao da je bio napadač i ispričao se zbog “svih pogrešaka”. Tijekom vojnog suđenja 2013. godine izjavio je da je vjerovao da štiti muslimane i talibane u Afganistanu. Ubojstva 5. studenoga 2009. bila su najsmrtonosniji napad na američkoj vojnoj bazi koji nije bio povezan s borbenim djelovanjima. Napad se dogodio u prepunoj medicinskoj zgradi u kojoj su vojnici koji su se pripremali za odlazak na teren čekali liječničke preglede i cijepljenje.
Za izvršenje vojne smrtne kazne potrebno odobrenje predsjednika Hasan je trenutačno jedan od četvorice zatvorenika koji čekaju izvršenje smrtne kazne u američkom vojnom sustavu. Prema vojnom zakonodavstvu, za izvršenje vojne smrtne kazne potrebno je odobrenje američkog predsjednika. Prije izvršenja kazne potrebno je i žalbeno preispitivanje te konačna odluka o njezinoj zakonitosti.
Posljednji čovjek pogubljen u vojnom sustavu bio je vojnik John Bennett, koji je 1961. godine obješen zbog silovanja 11-godišnje djevojčice. Američki vojni žalbeni sud 1983. godine proglasio je vojnu smrtnu kaznu neustavnom, no ona je ponovno uvedena godinu dana kasnije izvršnom uredbom tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana. Vojna pogubljenja razlikuju se od onih koja se provode na razini saveznih država.
Prošle godine provedeno pogubljenje strijeljanjem u Južnoj Karolini
Većina pogubljenja u SAD-u provodi se na razini saveznih država. Smrtna kazna i dalje je zakonski dopuštena u 27 saveznih država, kao i u vojsci te na saveznoj razini. Pogubljenje strijeljanjem prilično je rijetko. Prošle godine u Južnoj Karolini provedeno je pogubljenje strijeljanjem, prvo u toj saveznoj državi i prvo takvo pogubljenje u SAD-u u posljednjih 15 godina. Još četiri savezne države dopuštaju pogubljenje strijeljanjem: Idaho, Mississippi, Oklahoma i Utah.
Trump je zagovornik primjene savezne smrtne kazne te ju je ponovno uveo izvršnom uredbom prvog dana svojeg mandata, u siječnju 2025. godine. Za vrijeme njegova prethodnika, bivšeg predsjednika Joea Bidena, ministarstvo pravosuđa uvelo je moratorij na primjenu smrtne kazne na saveznoj razini.
U izvršnoj uredbi koju je potpisao Trump smrtna kazna opisana je kao “nužan alat za odvraćanje i kažnjavanje onih koji bi počinili najteže zločine i djela smrtonosnog nasilja nad američkim građanima”.
