Bivši predsjednik Njemačke savezne obavještajne službe (BND) August Hanning uhićen je u sklopu istrage koja bi mogla prerasti u jednu od najvećih obavještajnih afera u poslijeratnoj njemačkoj povijesti, piše Deutsche Welle.
Prema navodima istraživačkog tima njemački javih medijskih servisa WDR-a, NDR-a te novine Süddeutsche Zeitunga, Savezno državno odvjetništvo vodi istragu protiv Hanninga zbog sumnje na špijunažu, pribavljanje državnih tajni, pokušaj veleizdaje i djelovanje za strane obavještajne službe.
Istražitelji istodobno terete i jednog dugogodišnjeg djelatnika BND-a za pomaganje u pribavljanju i prosljeđivanju povjerljivih informacija. Savezno državno odvjetništvo u trenutku objave vijesti nije željelo komentirati slučaj.
Prikupljao strogo povjerljive dokumente
Prema navodima njemačkih novinara, pripadnici Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) uhitili su Hanninga rano ujutro u njegovoj kući u Nordwaldeu pokraj Münstera. Istodobno je u Bavarskoj uhićen i Manfred D., bivši predstojnik njegova ureda u BND-u, koji je za službu radio sve do proljeća 2026. godine.
Istražitelji sumnjaju da je Manfred D. najmanje do 2022. godine, navodno uz novčanu naknadu, Hanningu dostavljao strogo povjerljive dokumente iz BND-a.
Prema sumnjama istražitelja, 80-godišnji Hanning dio tih informacija koristio je za izradu sigurnosnih analiza za jednu stranu obavještajnu službu, a navodno nije riječ o Rusiji. U drugom slučaju Hanning je, prema navodima istražitelja, interne dokumente BND-a koristio u komunikaciji sa stranim agentom.
Iznimno osjetljive informacije
Hanning se već prošle godine našao pod povećalom njemačkih istražitelja u sasvim drugom slučaju. Njemački mediji tada su objavili da tužiteljstvo istražuje njegovu moguću ulogu u pokušaju otmice djece hamburške poduzetnice Christine Block. U rujnu 2025. pretraženi su i poslovni prostori sigurnosne tvrtke povezane s Hanningom.
Hanning je te navode odbacivao. Prema Bildu, upravo su tijekom te istrage istražitelji došli do tragova koji su ih usmjerili prema mogućem curenju tajnih podataka iz BND-a. Prema rezultatima dosadašnje istrage, Manfred D. navodno je Hanningu proslijedio oko 2.000 dokumenata. Među njima su bili i izvještaji namijenjeni redovitim sigurnosnim sastancima u Uredu njemačkog kancelara, na kojima sudjeluju čelnici sigurnosnih službi.
Riječ je navodno o iznimno osjetljivim informacijama, uključujući izvještaje o iranskom nuklearnom programu i ruskoj vojsci. Takvo curenje informacija u obavještajnom svijetu smatra se jednim od najtežih mogućih sigurnosnih propusta jer može dovesti do gubitka povjerenja savezničkih službi.
Afera povijesnih razmjera?
Ako se sumnje protiv Hanninga potvrde, riječ bi mogla biti o najtežem slučaju povezanom s odavanjem državnih tajni u povijesti Savezne Republike Njemačke. Nikada ranije tako visoko pozicionirani bivši državni dužnosnik nije bio osumnjičen za djela ovakve težine.
Hanning je na čelu BND-a bio sedam godina, od 1998. do 2005., u vrijeme vlade kancelara Gerharda Schrödera. Nakon odlaska iz BND-a postao je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, gdje je ostao do 2009. godine.
Kao bivši šef njemačke vanjske obavještajne službe godinama je javno komentirao terorizam, Rusiju, sigurnosnu politiku i rad obavještajnih službi. Posljednjih godina djelovao je kao konzultant i poduzetnik u području sigurnosti.
