Devetnaestogodišnji pacijent u Njemačkoj prvi je u toj zemlji uspješno liječen CRISPR terapijom nakon njezina službenog odobrenja za redovitu medicinsku primjenu. Mladić koji boluje od teškog oblika beta-talasemije četiri mjeseca nakon terapije više ne treba redovite transfuzije krvi.
Mohammad je terapiju exagamglogene autotemcel, poznatu pod komercijalnim nazivom Casgevy, primio 28. svibnja u berlinskoj sveučilišnoj bolnici Charité.
Riječ je o prvom lijeku na svijetu koji koristi tehnologiju uređivanja gena CRISPR/Cas9 i koji je dobio regulatorno odobrenje.
Više ne treba transfuziju svaka tri tjedna
Beta-talasemija je nasljedna bolest krvi kod koje genetski poremećaj ometa stvaranje hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik.
Kod teških oblika bolesti pacijenti od ranog djetinjstva ovise o transfuzijama krvi, često otprilike svaka tri tjedna.
Dugotrajne transfuzije mogu dovesti do nakupljanja željeza i oštećenja organa.
Mohammad je prije nove terapije također ovisio o redovitim transfuzijama.
Četiri mjeseca nakon primjene CRISPR terapije njegove su vrijednosti hemoglobina u normalnom rasponu i transfuzije mu više nisu potrebne, objavio je Charité.
U tijelo vraćeno više od 900 milijuna izmijenjenih stanica
Postupak je znatno složeniji od primjene klasičnog lijeka.
Pacijentu se najprije izdvajaju vlastite krvotvorne matične stanice. One se zatim šalju u specijalizirani laboratorij, gdje se tehnologijom CRISPR/Cas9 genetski mijenjaju tako da ponovno počnu stvarati fetalni hemoglobin.
Prije njihova vraćanja pacijent prolazi kemoterapijsko kondicioniranje kojim se u koštanoj srži stvara prostor za izmijenjene stanice.
Mohammadu je potom infuzijom vraćeno više od 900 milijuna genetski izmijenjenih matičnih stanica.
Oko 40 dana nakon zahvata njegovo je tijelo počelo stvarati značajne količine fetalnog hemoglobina, koji je tada činio oko 85 posto ukupnog hemoglobina.
Iz bolnice je otpušten nešto manje od šest tjedana nakon primjene izmijenjenih stanica.
Terapija traje oko godinu dana
Iako se genetski izmijenjene stanice daju jednokratno, cijeli postupak liječenja traje približno 12 mjeseci.
Stanice treba prikupiti, genetski urediti, provjeriti njihovu kvalitetu te pacijenta pripremiti za njihovo ponovno unošenje.
Casgevy djeluje tako da ne „popravlja“ izravno mutirani gen odgovoran za beta-talasemiju. Umjesto toga CRISPR-om se mijenja regulacija gena tako da se ponovno aktivira proizvodnja fetalnog hemoglobina, koji može preuzeti funkciju nedostatnog odraslog hemoglobina.
Europska agencija za lijekove navodi da su u kliničkom ispitivanju 39 od 42 pacijenta s beta-talasemijom najmanje godinu dana ostala bez potrebe za transfuzijama krvi.
Terapija odobrena od 12. godine života
Casgevy je u Europskoj uniji uvjetno odobren 2024. godine za određene pacijente u dobi od 12 i više godina s transfuzijski ovisnom beta-talasemijom ili teškom bolešću srpastih stanica.
Terapija je namijenjena pacijentima kod kojih je transplantacija krvotvornih matičnih stanica odgovarajuća opcija, ali nemaju prikladnog HLA-podudarnog srodnog darivatelja.
Mohammad prema navodima Charitéa više nije bio prikladan kandidat za klasičnu transplantaciju matičnih stanica zbog dobi i procijenjenog rizika postupka.
Jedna terapija stoji milijune eura
Jedna od najvećih prepreka široj primjeni nove terapije njezina je složenost i cijena.
Njemački Savezni zajednički odbor naveo je tijekom procjene lijeka 2025. proizvođačku cijenu od 2,2 milijuna eura za jednokratnu terapiju.
U međuvremenu je u Njemačkoj između proizvođača Vertexa i zdravstvenih osiguravatelja dogovoren refundacijski iznos, ali njegova konačna vrijednost nije javno objavljena.
Njemačko regulatorno tijelo ocijenilo je da kod beta-talasemije podaci pokazuju vrlo snažan učinak terapije jer je velika većina liječenih najmanje godinu dana ostala bez transfuzija.
Pacijente će pratiti 15 godina
Terapija ipak nije bez ozbiljnih rizika.
Samo pripremno kemoterapijsko liječenje može izazvati bolne upale sluznica, oštećenje jetre i neplodnost.
Budući da još ne postoje dugoročni podaci o sigurnosti i učinkovitosti CRISPR terapije, pacijenti koji prime Casgevy moraju se pratiti 15 godina nakon liječenja.
Europska agencija za lijekove navodi i teoretski rizik neželjenih promjena genetskog materijala, iako takvi slučajevi zasad nisu zabilježeni.
CRISPR-Cas9 tehnologiju prvi su opisali Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna 2012. godine, a za njezin razvoj 2020. dobile su Nobelovu nagradu za kemiju.
Charpentier je bila prisutna i u Charitéu kada je Mohammad u svibnju primio genski izmijenjene stanice.
Samo 14 godina nakon prvog opisa tehnologije CRISPR tako je iz laboratorija stigao do odobrene terapije koja se koristi u redovitoj kliničkoj praksi.
