SPLIT – Devet mediteranskih članica Europske unije na summitu skupine MED9 održanom u Splitu usvojilo je Splitsku deklaraciju, kojom se veličanje ratnih zločina i genocida izrijekom postavlja kao politička prepreka za ulazak novih država u EU. Hrvatska predsjeda neformalnom skupinom devet južnih država članica Europske unije poznatoj pod nazivom MED9, koju, uz Hrvatsku, čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
Inicijativu za uvrštavanje ovog uvjeta predvodila je Hrvatska, usuglasivši konsenzus među članicama mediteranskog bloka. Iako se u samom tekstu deklaracije ne spominju konkretne države, diplomatska poruka prvenstveno je usmjerena prema Srbiji.
Čelnici MED9 od zemalja kandidatkinja zatražili su “istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida”. Time je odnos prema ratnoj prošlosti stavljen u isti rang s dosadašnjim ključnim kriterijima za pristupanje, poput provedbe reformi, uspostave vladavine prava i izgradnje dobrosusjedskih odnosa. Unatoč novim zahtjevima, skupina je potvrdila kako budućnost zapadnog Balkana i dalje vidi unutar Europske unije, naglasivši da proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u dugoročni mir, sigurnost i prosperitet regije.
Oštriji stav Unije uslijedio je kao izravna reakcija na nedavne događaje u Beogradu, gdje je uz prisutnost članova srbijanske vlade i vojne počasti održan sprovod Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid u Srebrenici i ratne zločine. Prizori s ispraćaja izazvali su oštre osude Bruxellesa — predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa nazvali su ih šokantnima, uz jasnu poruku da revizionizmu i veličanju osuđenih zločinaca nema mjesta u europskim integracijama.
Summit u Splitu označio je završetak hrvatskog predsjedanja inicijativom MED9.
Summit u Splitu označio je završetak hrvatskog predsjedanja inicijativom MED9. Domaćin skupa, hrvatski premijer Andrej Plenković, ugostio je najviše dužnosnike članica bloka — francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, talijansku premijerku Giorgiu Meloni, grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, ciparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa, malteškog premijera Roberta Abelu, portugalskog premijera Luísa Montenegra i slovenskog premijera Janeza Janšu.
Uz čelnike država i predstavnike EU-a — Ursulu von der Leyen, Antónija Costu i europsku povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu — na summitu su kao gosti sudjelovali i jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te monegaški knez Albert II.
D.G.
