U javnom govoru i službenim priopćenjima o ribarstvu pojmovi plovilo, brod i brodica upotrebljavaju se kao istoznačnice. Članak razmatra je li to pogreška ili nedosljednost sustava.
Zaključak je da je upotreba riječi „plovilo“ u ribarskom zakonodavstvu opravdana, a da je neprecizna upotreba riječi „brod“ u statističkim tvrdnjama. Pravi je problem trostruka evidencija ribarske flote, koja onemogućuje provjerljive izjave o njezinu stanju.
Ključne riječi: ribarska flota, plovilo, brod, brodica, upisnik brodova, očevidnik brodica, Registar ribarske flote
Uvod
Kad je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu rekao da „ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina“, izjava je zvučala jasno. Pravno i statistički ona to nije.
Ministarstvo u istom priopćenju govori o „ribarskim plovilima“, „brodovima“ i „floti“ kao da je riječ o jednoj kategoriji (morski.hr, 2026).
Pitanje nije pedantno. Mjere potpore, poput zamjene motora, prve kupnje plovila za mlade ribare i trajnog ili privremenog prestanka ribolova, vežu se uz točno određene kategorije plovila. Ako se kategorije ne razlikuju, ne može se ni procijeniti kome je potpora namijenjena.
Ribar je definiran, plovilo je kompliciranije
Zakon o morskom ribarstvu (ZMR) definira ribara kao fizičku osobu koja sudjeluje u obavljanju gospodarskog ribolova, bez obzira na to je li zaposlenik ili vlasnik obrta koji sudjeluje u ribolovu. To je funkcionalna definicija: ribara čini aktivnost, a ne plovilo ni vrsta alata. Konvencija MOR-a br. 188 o radu u ribarstvu polazi od sličnog, no šireg pristupa: ribar je svaka osoba zaposlena na ribarskom brodu u bilo kojem svojstvu.
Za plovilo takve jedinstvene definicije u hrvatskom pravu nema. Postoje tri sloja.
Pomorski zakonik (PZ). Plovni objekt je pomorski objekt namijenjen plovidbi morem, a može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica. Brod je plovni objekt dulji od 12 metara i bruto tonaže veće od 15, ili ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brodica je plovni objekt koji nije brod ni jahta, duljine veće od 2,5 metra ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW.
PZ zasebno definira i ribarski brod, kao brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe, duljine veće od 12 metara i bruto tonaže veće od 15. Prema PZ-u „ribarski brod“ je dakle uska kategorija, ograničena veličinom. Brodovi se upisuju u upisnik brodova, a brodice u očevidnik brodica. (Prema važećem Pomorskom zakoniku, ribarski brod definiran je kao brod duljine veće od 12 m i bruto tonaže veće od 15, dok Pravilnik iz 2025. za potrebe svoje primjene ribarskim brodom smatra plovilo dulje od 15 m, a ribarskom brodicom ono duljine veće od 2,5 m i manje ili jednako 15 m.)
Zakon o morskom ribarstvu. ZMR uvodi širi pojam. U verziji iz 2013. ribarsko plovilo je brod ili brodica koja se koristi ili se može koristiti za gospodarski ribolov, opremljena je za njega i upisana u Registar ribarske flote Republike Hrvatske. Pojam „plovilo“ ovdje je zakonodavčev nadređeni naziv koji obuhvaća brodove i brodice.
Vlasnik plovila je pritom osoba upisana u upisnik brodova ili očevidnik brodica. (Članke i tekst važećeg zakona, NN 62/17 s kasnijim izmjenama, valja provjeriti prije objave. Navedena definicija potječe iz ranijeg teksta.)
Pravo EU-a. Uredba (EU) br. 1380/2013 govori o fishing vessel, što hrvatski prijevodi donose kao „ribarsko plovilo“. Engleski pojam ne poznaje razliku između ship i boat koju poznaje pomorski zakonik.
Hrvatski zakonodavac time prenosi europski pojam u sustav koji ima vlastitu, užu podjelu.
Je li hrvatski govor o plovilima pogrešan?
Odgovor ima dva dijela.
Termin „plovilo“ nije pogrešan. Dokument Ministarstva „Popis ribarskih plovila za znanstveni monitoring u 2023. godini“ u zaglavlju stupca koristi „plovilo“ za sve zapise, bez razlikovanja broda i brodice. S obzirom na ZMR, to je terminološki ispravno. Popis navodi CFR oznaku, naziv ili registarsku oznaku i ribolovni alat. Duljinu i bruto tonažu, a time ni pravnu kategoriju, ne navodi.
Termin „brod“ jest problematičan kad nosi statističko značenje.
Tvrdnja o „brodovima starima preko 40 godina“ bila bi provjerljiva samo kad bi bilo jasno o kojoj se kategoriji govori.
Prema preliminarnom prebrojavanju popisa iz 2023. (627 zapisa, od kojih 624 hrvatskih, 2 francuska i 1 talijanski), 134 plovila navedena su imenom, a 493 registarskom oznakom, primjerice 58-KŽ ili 1195-BG. Tu razliku ne bi smjelo tumačiti kao razliku između brodova i brodica, jer ni naziv ni registarska oznaka nisu pravne kategorije. Popis ne omogućuje ni procjenu udjela brodova u smislu PZ-a.
Prirodno je očekivati da velik dio hrvatske flote čine plovila kraća od 12 metara (15 metara), osobito ona koja love stajaćim mrežama, parangalom i vršama. Takva plovila pravno nisu brodovi, nego brodice. No taj udio treba utvrditi iz podataka Registra ribarske flote i evidencija, a ne pretpostaviti.
Dok se to ne napravi, izjava „ribari plove na brodovima“ ostaje retorička, a ne statistička.
Trostruka evidencija kao stvarni problem
Ribarsko plovilo u Hrvatskoj može istodobno postojati u tri evidencije:
- upisnik brodova ili očevidnik brodica (pomorskopravni status, PZ),
- Registar ribarske flote (ribarskopravni status, ZMR),
- registar flote Unije, u kojem plovilo ima CFR oznaku (Provedbena uredba (EU) 2017/218).
Isti objekt tako ima tri identiteta u tri sustava s različitim svrhama: sigurnost plovidbe, upravljanje ribolovnim kapacitetom i izvješćivanje Komisije.
Popis iz 2023. koristi CFR oznake iz trećeg sustava. Nacionalne mjere potpore pozivaju se na prva dva. Svaki od tih izvora odgovara na drugo pitanje, a nijedan sam ne daje strukturu flote po veličini i starosti.
Zbog toga najava ministarstva može biti nejasna a da nitko nije izravno pogriješio. Zakoni su pojedinačno dosljedni, ali nisu usklađeni ni u nazivlju ni u podacima. Isti se problem vidi u pravilnicima o potporama, koji uvjete formuliraju pozivanjem na više evidencija, ovisno o tome je li riječ o brodu ili brodici (npr. Pravilnik o mjeri trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti).
Preporuke
Prvo, u službenim priopćenjima i statistici treba se držati zakonskih naziva: „ribarsko plovilo“ kao nadređeni pojam, a „brod“ i „brodica“ samo kad je kategorija utvrđena.
Drugo, tvrdnje o starosti i obnovi flote trebale bi se objavljivati po segmentima (duljina, tonaža, ribolovni alat), uz navedenu evidenciju iz koje potječu.
Treće, valja razmotriti objavu povezane tablice CFR oznaka s kategorijom (brod/brodica), duljinom i godinom izgradnje. To bi uklonilo većinu nejasnoća bez izmjene zakona.
Zaključak
Hrvatska ne griješi kad govori o ribarskim plovilima, jer je taj pojam u ZMR-u i pravu EU-a nadređen.
Nedosljednost nastaje kad se riječ „brod“ koristi kao zamjena za sva plovila, osobito u izjavama koje nose brojke.
Rješenje je u usklađenom i javno dostupnom podatkovnom okviru, a ne u jezičnom purizmu.
Ribar je zakonom definiran, a flota kojom se služi još nije.
Milo Miklaušić, kap.
Literatura:
- Pomorski zakonik, Narodne novine 181/04 i kasnije izmjene (čl. 5.).
- Zakon o morskom ribarstvu, Narodne novine 81/13 (ranije izdanje) i 62/17, 130/17, 14/19, 30/23, 14/24 (važeće).
- Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Zajedničkoj ribarstvenoj politici.
- Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/218 o registru ribarske flote Unije.
- Uredba (EU) 2017/1004 o uspostavi okvira Unije za prikupljanje, upravljanje i uporabu podataka u sektoru ribarstva.
- ILO (2007). Konvencija o radu u ribarstvu br. 188.
- Ministarstvo poljoprivrede (2023). Popis ribarskih plovila za znanstveni monitoring u 2023. godini.
- morski.hr (2026). Vlajčić u Bruxellesu tražio modernizaciju flote: naši ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Pravilnik o provedbi mjere I.4. „Prva kupnja plovila za mlade ribare“ (nacrt, e-savjetovanja).
- Pravilnici o mjerama trajnog i privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti (NN).
