Zapadne zemlje potrošile su zalihe nafte koje su im bile dostupne za ublažavanje poremećaja u opskrbi izazvanih američko-izraelskim ratom s Iranom, zbog čega je tržište sve ranjivije na nove šokove, upozorio je Russell Hardy, izvršni direktor Vitola. Energetska kriza sada se, osim na sirovu naftu i rafinirane derivate, proširila i na globalni pomorski transport, prenosi Reuters.
Govoreći na Energy Intelligence Forumu u Londonu, čelnik najvećeg svjetskog neovisnog trgovca naftom rekao je da je tržište potrošilo velik dio zaliha koje su dosad služile kao amortizer u slučaju poremećaja u opskrbi. “Na Zapadu više nema raspoloživih zaliha koje bi se mogle dodatno povući iz skladišta”, rekao je jasno Hardy.
Prema njegovim riječima, u posljednjih sedam do deset dana tankerima je s Bliskog istoka otpremljeno oko 12 milijuna barela sirove nafte dnevno, uz još oko 2 milijuna barela dnevno rafiniranih naftnih derivata. “Bez tih količina imali bismo scenarij u kojem bi cijena nafte mogla dosegnuti 200 dolara po barelu, zato je iznimno važno da se ti tokovi nastave”, rekao je.
Kriza sirove nafte prelazi na rafinirane proizvide
Kako se sukob produljuje, mijenja se i priroda poremećaja, objasnio je Hardy. Ono što je u početku bila kriza opskrbe sirovom naftom preraslo je u nestašicu rafiniranih derivata, a sada se pretvara i u krizu pomorskog transporta. Trgovci sve teže pronalaze dostupne tankere, dok su troškovi prijevoza naglo porasli.
“Cijene pomorskog prijevoza rasle su gotovo parabolično”, rekao je Hardy. Neizvjesnost je, dodao je, toliko velika da trgovci troškove prijevoza procijenju u rasponu od, plus-minus, 4 dolara po barelu.
Upozorio je i da bi nestašica rafiniranih goriva mogla potrajati tijekom cijele zime jer su globalni kapaciteti za preradu nafte i dalje vrlo ograničeni.
I oslobađanje zaliha G7 je samo stavljanje flastera preko otvorene rane…
Ovo upozorenje stiže nakon što su se zemlje G7 prošlog tjedna dogovorile da će izvanrednim mjerama na tržište pustiti 100 milijuna barela sirove nafte i rafiniranih derivata, pri čemu bi se najprije oslobađale zalihe dizela. Američka administracija predsjednika Donalda Trumpa pritom je snažno pritiskala europske zemlje da učine više kako bi obuzdale nagli rast cijena dizela.
Hardy je rekao da detalji tog plana “nisu potpuno transparentni”, uključujući količinu sirove nafte i dizela koja će biti puštena na tržište te zemlje iz kojih će te zalihe doći.
Nova mjera dolazi nakon višemjesečnog intenzivnog povlačenja naftnih zaliha kojima se pokušavalo nadoknaditi poremećaje u opskrbi otkako je krajem veljače počeo rat s Iranom. Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da je do početka listopada već bilo pušteno oko 325 milijuna barela od ukupno 400 milijuna barela obuhvaćenih izvanrednom mjerom najavljenom u ožujku.
Nafta i dalje postoji u zapadnim skladištima, ali velik dio preostalih količina nalazi se u strateškim rezervama, koje služe za održavanje funkcioniranja ključne infrastrukture u kriznim uvjetima, ili se iz drugih razloga ne može brzo staviti na tržište. Zbog toga je količina nafte koja je odmah raspoloživa za ublažavanje novog poremećaja znatno manja.
Tokovi sirove nafte s Bliskog istoka u međuvremenu su se donekle oporavili, ali isporuke rafiniranih goriva i dalje zaostaju. Tankerima također treba sve više vremena da završe svoja putovanja jer poremećaji oko Hormuškog tjesnaca otežavaju normalnu plovidbu. Time se smanjuje broj raspoloživih brodova upravo u trenutku kada se veće količine sirove nafte ponovno vraćaju na tržište.
Amin Nasser, izvršni direktor saudijskog državnog Aramca, u ponedjeljak je upozorio da je od otprilike 6 milijardi barela koji su preostali u globalnim komercijalnim zalihama nafte manje od 10 posto stvarno dostupno tržištu. Prema njegovim riječima, čak i nakon što se protok nafte kroz Hormuški tjesnac vrati u normalu, obnova iscrpljenih zaliha mogla bi potrajati i do dvije godine.
Jak američki pritisak na EU oko dizela: Hitni sastanci i puštanje strateških rezervi
