Litva iz predostrožnosti pojačava nadzor svoje granice s ruskom baltičkom eksklavom Kalinjingradom, izjavio je danas ministar unutarnjih poslova Martynas Katelynas.
Katelynas je rekao da je od ministra obrane Robertasa Kaunasa zatražio raspoređivanje vojnika kao potpore graničnoj policiji, naglasivši pritom da je stanje na granici trenutačno mirno te da je riječ o preventivnoj mjeri. Kaunas je odobrio angažiranje vojske i izjavio za litavski radio da će na granici biti raspoređeno do 100 vojnika.
Prema njegovim riječima, plan je da vojnici na području uz granicu s Kalinjingradom ostanu nekoliko tjedana, pri čemu će se trajanje njihova angažmana i broj vojnika prilagođavati ovisno o razvoju situacije. Litva, članica Europske unije i NATO-a, graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom te s Rusiji savezničkom Bjelorusijom. No, Moskva je nedavno izričito upozorila da bi mogla napasti europske zemlje nuklearnom bombom ako “izoliraju” ruski Kalinjingrad, područje koje je odvojeno od ostatke Rusije. Još specifičnije, Moskva je odvojeno prijetila izričito Litvi nuklearnim napadom zbog drugog razloga: Vilnius želi iz svog ustava maknuti zabranu nuklearnog oružja.
Lithuanian Prime Minister Mindaugas Sinkevičius:
Our constitution bans weapons of mass destruction on our soil. We are removing that article.
It does not mean we’ll have them ourselves. That means if a French submarine carrying an atomic weapon comes to a Baltic port, it’s okay.
If a plane carrying an atomic weapon flies over Lithuania, it will be okay. Currently, it’s not allowed.
And we can maybe join some nuclear umbrella.
— Clash Report (@clashreport) October 7, 2026
Strah od ruske mobilizacije
Katelynas je rekla da je odluka donesena dijelom zbog incidenta u susjednoj Latviji ranije ovog tjedna, gdje su vlasti izjavile da je skupina od najmanje 20 migranata pokušala ilegalno prijeći granicu iz Bjelorusije, saveznice Moskve, nakon što su ih naoružani pratitelji koji su prijetili latvijskim vojnicima nagovarali i gurali prema Latviji.
Također je kao razlog za taj potez naveo potencijalnu mobilizacijsku kampanju Rusije, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kolovozu je upozorio da bi Kremlj mogao pokušati mobilizirati nekoliko stotina tisuća svojih građana do kraja godine, tj. nakon izbora za rusku Dumu. Moskva je osporila da planira mobilizaciju.
Katelynas je rekao: “Nakon jučerašnjeg incidenta na latvijskoj granici i nakon procjene ukupne sigurnosne situacije u regiji, kao i naznaka da bi Rusija mogla objaviti mobilizaciju, poduzimamo dodatne preventivne mjere”.
‘Nema razloga za paniku’
Baltička regija je ranjiva na vojne prijetnje, posebno je “škakljiv” Suwałkski prolaz, strateški kopneni koridor dug 65 kilometara koji povezuje Litvu, Latviju i Estoniju s Poljskom. Uski pojas zemlje omeđen je ruskim Kalinjingradom na zapadu i Bjelorusijom, saveznicom Kremlja, na istoku, što bi tri baltičke države članice NATO-a moglo dovesti u opasnost od odvajanja od ostatka zapadnog vojnog saveza u slučaju oružanog sukoba s Rusijom.
Nakon što je Rusija izvela potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine i povećala prijetnje hibridnim ratovanjem iz Moskve i Minska, države članice NATO-a stavile su dodatni naglasak na sigurnost na istočnim granicama saveza, uključujući i povećanje svoje vojne prisutnosti u baltičkim državama.
Katelynas je rekla da je raspoređivanje litavskih trupa na granici zemlje “preventivna mjera kako bi se osigurala pripravnost”. Dodao je: “Želim jasno reći – situacija na granici Litve trenutno je mirna i nema razloga za paniku… Naša granica je sigurna. Pratimo regionalnu situaciju. Litva je spremna”.
Rusija uputila NATO-u oštro upozorenje i objasnila što će biti prve mete nuklearnog napada
