Stanovnici koji zbog štrajka pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ne mogu pribaviti dokumente za stan, kredit ili zaposlenje trebaju se odmah obratiti instituciji pred kojom vode postupak i zatražiti produljenje roka ili naknadnu dostavu dokumentacije.
To je preporuka Vlade HNŽ-a, koja je dostavila odgovore Hercegovina.info, ali nije navela datum mogućeg završetka štrajka.
Sindikat i Vlada pritom iznose različite tvrdnje o pregovorima. Dok predsjednica sindikata Vesna Kojić navodi da su posljednji put razgovarali na početku štrajka, iz Vlade tvrde da su razgovori vođeni u više navrata, prije i nakon njegova početka.
Na posljedice štrajka redakciju je upozorila čitateljica koja navodi poteškoće s uknjižbom stana, stambenim kreditom i pribavljanjem sudskih uvjerenja potrebnih za posao. Posebno je izrazila zabrinutost zbog dokumentacije za povrat PDV-a pri kupnji prvog stana.
Zbog nedostupnosti potrebnih sudskih dokumenata građanima mogu zapeti uknjižba nekretnine, realizacija stambenog kredita i prijava na natječaj za posao, poduzetnicima sudjelovanje u postupcima javne nabave, a kupcima prvog stana pravodobna predaja potpune dokumentacije za povrat PDV-a.
Vlada u odgovoru potvrđuje da štrajk građanima i gospodarskim subjektima otežava pribavljanje sudskih uvjerenja, zemljišnoknjižnih izvadaka i druge dokumentacije.
„Građanima preporučujemo da se odmah obrate instituciji pred kojom vode postupak i zatraže produljenje roka ili naknadnu dostavu, uz dokaz da su dokumentaciju zatražili od suda”, odgovorili su iz Vlade.
Navode da ne mogu svojim aktom produljiti zakonom propisane rokove niti nalagati postupanje institucijama drugih razina vlasti, poput Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Smatraju opravdanim da i te institucije, u okviru svojih ovlasti, uvaže okolnost da građani trenutačno ne mogu pribaviti dio sudske dokumentacije.
Za postupke pred županijskim tijelima i ustanovama ne postoji jedinstvena opća uputa. Vlada smatra da bi, tamo gdje propisi konkretnog postupka to dopuštaju, trebalo omogućiti naknadnu dostavu sudske dokumentacije ili drugi zakonom dopušten način njezina pribavljanja.
Pritom se poziva na Zakon o upravnom postupku FBiH, odnosno na pribavljanje podataka iz službenih evidencija po službenoj dužnosti, mogućnost produljenja određenih rokova iz opravdanih razloga i povrat u prijašnje stanje kada stranka iz opravdanih razloga propusti rok. Ti mehanizmi imaju propisane uvjete, pa Vladina preporuka ne znači da su rokovi automatski produljeni ili da će svaki zahtjev za naknadnu dostavu biti prihvaćen.
Štrajk traje od 7. rujna, dulje od mjesec dana.
Predsjednica Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ-u Vesna Kojić u odgovoru Hercegovina.info navodi da sindikat nema procjenu njegova završetka.
„Sindikat je s Vladom zadnji put razgovarao kad je počeo štrajk. Novi sastanak nije zakazan i sva pitanja koja su postavljena u zahtjevu su ostala neriješena”, odgovorila je Kojić.
Među zahtjevima posebno ističe naknadu za složenost poslova od 20 posto za sve državne službenike i namještenike u pravosuđu. Navodi da sindikat već dvije i pol godine upozorava na manjak zaposlenika, niske plaće te odgovornost, opseg i složenost poslova koje obavljaju. Odgovornost za štrajk pripisuje Vladi HNŽ-a.
Vlada tvrdi da su ona i resorno ministarstvo razgovarali s predstavnicima zaposlenika u više navrata te da je prije početka štrajka pokrenut zakonom predviđen postupak mirenja kojem sindikat, prema njezinim navodima, nije pristupio.
Kao konkretno rješenje ističe odluku od 22. rujna, kojom je predviđen dodatak od 20 posto za sudske izvršitelje te sudske i tužiteljske asistente koji sudjeluju na ročištima, a 10 posto za zaposlenike sudskih i tužiteljskih pisarnica te zemljišnoknjižne asistente. Prema Vladinim podacima, odluka obuhvaća oko 70 posto zaposlenih u pravosudnim institucijama, a primjenjivat će se nakon uspostave redovitog rada.
Razlika je, prema odgovoru Vlade, prvenstveno u opsegu dodatnih prava: sindikat traži dodatak za sve kategorije zaposlenika, dok Vlada smatra da dodatna prava moraju imati uporište u propisima, biti utemeljena na posebnostima poslova i uvjeta rada, održiva za proračun i pravična prema ostalim zaposlenicima državne službe.
Iz Vlade navode da poštuju kolektivni ugovor koji se primjenjuje na sve državne službenike i namještenike u županiji. Podsjećaju da su od veljače 2025. plaće državnih službenika povećane za 15,76 posto, a namještenika za 19,07 posto, te da je za 2027. dogovoreno povećanje osnovice koje obuhvaća i zaposlenike pravosuđa.
Resorno ministarstvo, navode, u travnju je Federalnom ministarstvu pravde uputilo inicijativu za sustavno rješavanje statusa i plaća zaposlenika pravosuđa na razini Federacije.
„Datum povratka redovitom radu nije moguće unaprijed odrediti, jer odluku o prekidu štrajka donosi Sindikat”, poručuju iz Vlade, dodajući da ostaju otvoreni za razgovor i argumentirane prijedloge.
Na pitanje zaštite građana kojima zbog nedostupnog dokumenta prijeti propuštanje roka ili nenadoknadiva šteta, sindikat se poziva na odluku neovisnog arbitra od 24. kolovoza o poslovima koji se ne mogu prekidati tijekom štrajka. Kojić navodi da se obavljaju svi hitni poslovi iz te odluke, koja je obvezujuća za sindikat, sudove i Županijsko tužiteljstvo.
Vlada navodi da je u stalnoj komunikaciji s predsjednicima sudova i glavnim tužiteljem te ih podržava u organizaciji rada. Prema njezinu odgovoru, tijekom štrajka obavljaju se hitni predmeti, među kojima su pritvorski predmeti, predmeti nasilja u obitelji i oni u kojima prijeti zastara.
U dostavljenim odgovorima ipak nije konkretno navedeno obuhvaća li popis hitnih poslova izdavanje dokumenata potrebnih za kredit, zaposlenje ili povrat PDV-a.
Za kupce prvog stana posebno je važno razlikovati rokove. UNO je Hercegovina.info odgovorio da prijelazni šestomjesečni rok istječe 8. siječnja 2027. godine. Odnosi se na kupoprodaje evidentirane od stupanja na snagu zakonske dopune 12. travnja 2025. do stupanja na snagu izmjene Pravilnika 8. srpnja 2026.
Za ostale kupoprodaje evidentirane tijekom 2026. rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipnja 2027.
UNO potvrđuje da kupac može predati zahtjev bez potpune dokumentacije. Nakon toga dobiva poziv da nedostatke otkloni u roku od 15 dana od njegova primitka. Ako tražene dokumente ne dostavi, UIO navodi da će odlučiti prema stanju spisa i donijeti zaključak o odbijanju zahtjeva zbog nepotpune dokumentacije.
Predaja nepotpunog zahtjeva zato sama po sebi nije jamstvo ostvarivanja povrata. Među potrebnim prilozima su uvjerenja o imovinskom stanju i dokaz da je stan evidentiran u službenim evidencijama jednog od nadležnih tijela.
Na pitanje može li nedostajuće podatke pribaviti službenim putem ili prihvatiti zamjenski dokaz, UIO je odgovorio negativno, pozivajući se na dokumentaciju propisanu Pravilnikom. Potvrdio je i da nije donio posebne upute za građane koji dokument ne mogu pribaviti zbog štrajka.
Vladina preporuka građanima da zatraže produljenje roka ili naknadnu dostavu ne predstavlja odluku UIO-a o prihvaćanju takvog zahtjeva. UIO se u dostavljenom odgovoru nije izjasnio bi li zbog štrajka produljio najavljeni rok za dopunu dokumentacije.
Građani tako imaju preporuku da se odmah obrate nadležnoj instituciji i prilože dokaz da su dokument zatražili od suda, ali još nemaju datum uspostave redovitog rada pravosuđa ni jedinstven postupak koji bi im jamčio zaštitu svih rokova.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
