Rusija sve intenzivnije napada Kijev novom generacijom jurišnih dronova na mlazni pogon koji postižu brzinu do 600 kilometara na sat i mogu letjeti na visinama do deset kilometara. Zbog toga ih je teško presresti, a dobrovoljačke postrojbe koje su godinama uspješno rušile ruske bespilotne letjelice sada se suočavaju s oružjem izvan dosega svojih strojnica.
Novinari Guardiana proveli su tri dana i noći s pripadnicima Mriye, najveće dobrovoljačke postrojbe protuzračne obrane Kijeva. Na položajima na krovovima zgrada i u poljima na periferiji grada svjedočili su promjeni koja ukrajinskim braniteljima sve više otežava posao.
Prije nego što otvore vatru, pripadnici postrojbe provjeravaju brzinu i visinu nadolazećeg drona. Letjelice na mlazni pogon često su jednostavno previsoko i prebrze da bi ih mogli pogoditi.
RFE/RL takes apart a Russian Geran-4 drone to uncover what makes the jet-powered unmanned aerial vehicle (UAV) faster, harder to intercept, and capable of operating deep inside Ukraine — from its turbojet engine and advanced camera to foreign-made communications and navigation components. @cxemu @radiosvoboda
— Radio Free Europe/Radio Liberty (@RFERL) September 25, 2026
‘Ne možemo ih dosegnuti’
‘Toliko su brzi da ih je iznimno teško pogoditi. Naše oružje jednostavno ih ne može dosegnuti. Često ih čujemo, ali ih ne vidimo. To nas izluđuje’, rekao je zapovjednik postrojbe s pozivnim znakom Sensei.
Ukrajina se od početka ruske invazije oslanja i na dobrovoljačke postrojbe koje koriste teško naoružanje, među ostalim strojnice iz sovjetskog razdoblja. Godinama su uspješno presretale dronove Shahed, koje Rusija naziva Geran-2, no razvoj novih letjelica promijenio je uvjete na bojištu.
‘Živimo dvostrukim životom. Danju se bavim papirologijom, a noću rušim dronove’, rekao je Oleksandr, odvjetnik koji upravlja strojnicom postavljenom na kamionu nedaleko od Kijeva.
Problem je postao posebno izražen od ljeta, kada je Rusija počela sve češće koristiti dronove na mlazni pogon. Njihova brzina i visina leta otežavaju djelovanje dobrovoljaca, čiji su ciljnici uglavnom namijenjeni sporijim metama. Ukrajinska stopa presretanja tih letjelica procjenjuje se na 50 do 60 posto.
‘Godine 2023. i 2024. rušili smo ih u serijama’, prisjetio se 63-godišnji vojni veteran Artem. Njegova je postrojba u najboljim noćima uspijevala srušiti tri ili četiri klasična Shaheda, dok je novi mlazni dron uspjela pogoditi tek kada je dovoljno usporio i ušao u domet oružja. ‘Postoji taj osjećaj bespomoćnosti’, rekao je Artem.
Promet ograničen
Rusija gotovo svakodnevno napada ukrajinsku prijestolnicu, a posljednjih dana mlazni dronovi više su puta pogodili mostove preko Dnjepra, zbog čega je promet na važnim gradskim prijelazima ograničen. Napadi su dodatno promijenili svakodnevicu Kijeva, u kojem se protudronske mreže postavljaju i na područjima udaljenijima od bojišnice, dok dio stanovnika tijekom najžešćih napada spava u postajama podzemne željeznice.
‘Svakog sata dolaze po dva ili tri. Brzi su i prisiljavaju naše skupine na stalno premještanje. Ponekad se čini kao da Rusija ima neograničene zalihe’, rekao je Oleksandr.
Dobrovoljci dolaze iz različitih profesija, od odvjetnika do sveučilišnih profesora. Vojska im osigurava strojnice, uključujući američke Browning M2 i sovjetske DŠK, dok sami financiraju vozila, gorivo i dio druge opreme.
‘Ako propustimo dron, to znači da će odletjeti prema gradu i možda ubiti naše obitelji’, rekao je Ivan, sveučilišni profesor iz Kijeva. Postrojbi se pridružio nakon što je ruski Shahed prije otprilike godinu i pol pogodio dvorište njegove kuće.
‘Jako je prestrašio moju obitelj i uništio mi imovinu. Zato sam imao i osobni razlog za obračun. Imam dvoje djece. Što više tog smeća uništimo na prilazima Kijevu, to je manja mogućnost da moja djeca stradaju’, rekao je Ivan, prenosi Gardian.
Dronovi presretači
Ukrajina u međuvremenu ubrzano razvija nove dronove presretače namijenjene uništavanju ruskih mlaznih letjelica. Artem je novinarima pokazao kartu koja u stvarnom vremenu prati kretanje dronova iznad zemlje. Na zaslonu su se pojavili i ukrajinski presretači koji su letjeli brzinom većom od 600 kilometara na sat, a potom oborili ruske dronove.
Ipak, Ukrajina se suočava s problemom nedostatnih industrijskih kapaciteta za proizvodnju malih mlaznih motora. Rusija ih u velikim količinama nabavlja iz Kine, dok ih Ukrajina i Europa, prema procjeni ukrajinskog proizvođača dronova, ne mogu proizvoditi u potrebnim količinama.
‘Moramo priznati da su nas ti Shahedi na mlazni pogon zatekli nespremne’, rekao je Stanislav Hrišin, suosnivač tvrtke General Cherry, jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača dronova.
Hrišin procjenjuje da će Ukrajini trebati još tri do četiri mjeseca kako bi osigurala dovoljan broj presretača za suprotstavljanje novoj prijetnji. No čak i ako uspije rasporediti tisuće novih letjelica, prednost bi mogla biti kratkotrajna jer Rusija neprestano mijenja brzinu, visinu i putanje svojih dronova kako bi zaobišla ukrajinsku obranu.
‘To je stalna utrka u tome tko će prvi stići do cilja. Utrka na život i smrt’, zaključio je Hrišin.
