Europski čelnici pripremaju se na samitu u četvrtak zatražiti strože sankcije protiv Rusije, čime ulaze u sukob s Donaldom Trumpom samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik postigao dogovor s Vladimirom Putinom o ublažavanju ograničenja na ruski izvoz dizelskog goriva. Čelnici na sastanku Europskog vijeća planiraju pozvati na uvođenje dodatnih sankcija i mjera usmjerenih protiv prihoda Moskve od nafte, prema nedavnom nacrtu zajedničke izjave koju je Politico dobio na uvid. Vlade država članica EU-a pritom odbacuju Trumpovu tvrdnju da je osigurao energetsko primirje između Rusije i Ukrajine.
Ovo otkriva sve dublji raskol oko načina na koji treba privesti Moskvu pregovaračkom stolu. Dok Trump nastoji sniziti cijene goriva u SAD-u omogućavanjem većih količina ruskog dizela na svjetskom tržištu, europski čelnici smatraju da je ograničavanje energetskih prihoda Kremlja i dalje ključno za prisiljavanje Putina da okonča rat. „Rusija nije zainteresirana za deeskalaciju, prekid vatre ni mir”, izjavio je poljski premijer Donald Tusk u ponedjeljak na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi. „Zato ću otići u Bruxelles i zatražiti od svojih partnera da ozbiljno razmotre pooštravanje sankcija protiv Rusije.”Njemački kancelar Friedrich Merz također je pozvao na dodatne sankcije, istaknuvši da Moskva nastavlja napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu unatoč Trumpovoj objavi o primirju.
Ovaj pritisak dolazi nakon što su ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak odobrili dosad najveće proširenje europskog popisa sankcija protiv Rusije, kojim je obuhvaćeno više od 1600 pojedinaca i subjekata. Europska komisija također priprema 23. paket sektorskih sankcija do kraja godine. Velika Britanija i Norveška također su obećale pojačati pritisak na Moskvu. „Važno je uvesti sankcije Rusiji kako se ne bi financirao rat”, izjavio je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik.
Trumpov izborni proračun
U neformalnim razgovorima mnogi europski diplomati smatraju da je Trumpov nagli zaokret prema ublažavanju ograničenja na ruske energente prvenstveno motiviran domaćim političkim razlozima uoči američkih međuizbora sljedećeg mjeseca. Trump se suočava sa sve većim pritiskom zbog cijena goriva, koje su naglo porasle nakon izbijanja američko-izraelskog rata s Iranom. Nakon što je tijekom predsjedničke kampanje 2024. obećao sniziti cijenu benzina na manje od dva dolara po galonu, Trump se sada suočava s biračima koji plaćaju više nego dvostruko toliko, dok republikancima prijeti gubitak kontrole nad Kongresom.
Njegov dogovor s Putinom trebao bi omogućiti plasiranje dodatnih 4,8 milijuna tona ruskog dizela na svjetsko tržište tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, čime bi se smanjio pritisak na opskrbu gorivom i njegove cijene. Međutim, europski i ukrajinski dužnosnici dovode u pitanje hoće li dodatna količina goriva donijeti znatniju promjenu. Ističu da ukupna obećana količina odgovara potražnji SAD-a za tek desetak dana.
„Stvarnost je takva” da će dodatne količine goriva imati „minimalan” učinak na cijene u SAD-u, rekao je visoki dužnosnik EU-a. „Ovdje je riječ o međuizborima”, izjavio je drugi dužnosnik EU-a. „Rekao je da će sniziti cijene, ali je onda odlučio zaratiti s Iranom.” Dužnosnici također sumnjaju da Putin namjerava poštovati energetsko primirje koje je Trump navodno dogovorio. Rusija je nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu i nakon objave dogovora, dok Kijev tvrdi da nije bio konzultiran o tom aranžmanu. Zasad većina europskih dužnosnika nerado javno kritizira Trumpa, unatoč sumnjama u dogovor. Jedan diplomat kaže, dugoročne namjere američke administracije prema Kijevu mogle bi se iskristalizirati tijekom sljedećih tjedana, a Trump bi mogao ponovno promijeniti smjer ako Putin ne isporuči obećani dizel.
Pritisak na Washington
Sukob je ponovno potaknuo europske pozive Washingtonu da počne provoditi vlastite sankcije protiv Moskve. Tusk je pozvao Europu i Sjedinjene Države da zajednički djeluju kako bi Rusiji pokazale da su spremne uvesti strože mjere, dok je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala Washington da uskladi svoj pristup s Bruxellesom. Kallas je istaknula opsežan zakon o sankcijama protiv Rusije koji je zagovarao pokojni republikanski senator Lindsey Graham. Trump je taj zakon potpisao prošlog mjeseca, ali ga još nije u potpunosti proveo.
Zakon Washingtonu daje dodatne mogućnosti za ciljanje ruske energetske trgovine i onih koji pomažu održavanju ruskih ratnih napora. Europski dužnosnici žele da administracija iskoristi te mogućnosti umjesto da ublažava ograničenja na ruski izvoz. I dio republikanaca poziva na odlučnije djelovanje. „Mislim da moramo početi provoditi zakon o sankcijama protiv Rusije”, izjavio je republikanski zastupnik Dan Crenshaw na konferenciji u Varšavi.
Neslaganje otvara i šira pitanja u Europi o njezinoj ovisnosti o Washingtonu, osobito nakon izvješća da su američki dužnosnici zaprijetili ograničavanjem ukrajinskog pristupa američkom oružju ako Kijev ne prestane napadati ruske rafinerije nafte. Trenutačno nema „nikakvih naznaka” da Washington namjerava ostvariti te prijetnje, izjavio je za Politico dužnosnik NATO-a, ustvrdivši da bi ograničavanje prodaje naštetilo i američkim proizvođačima oružja. Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius, ne osvrćući se izravno na ta izvješća, izjavio je da Europa mora hitnije preuzeti „primarnu odgovornost” za vlastitu obranu dok Washington smanjuje svoju vojnu prisutnost na europskom kontinentu. Neposredni test, međutim, dolazi u četvrtak, kada će europski čelnici nastojati održati pritisak na Moskvu, čak i dok njihov najmoćniji saveznik kreće u suprotnom smjeru.
