Glavni zapovjednik NATO-a, američki general Alexus Grynkewich, u ponedjeljak je obećao da će savez zaustaviti, oslabiti i slomiti svaki ruski napad u sklopu nove „Teorije pobjede”, naglasivši da će savezničke snage ratovati čak i ako američke snage budu angažirane na drugim područjima. Govoreći na Varšavskom sigurnosnom forumu, Grynkewich je rekao kako bi savez od 32 članice odgovorio na invaziju na teritorij NATO-a, u trenutku kada raste zabrinutost da bi Rusija do kraja desetljeća mogla biti sposobna napasti neku članicu NATO-a.
“Naš savez postoji kako bi očuvao mir”, rekao je. “Ali neka ne bude nikakve sumnje: ako dođe do rata, zaustavit ćemo svaki napad, oslabiti ga, a zatim, ako ne prestane, slomit ćemo snage koje provode agresiju protiv nas.” Ovaj rijedak istup odlikovanog generala, u kojem je predstavio vojni plan djelovanja, naglašava nastojanja NATO-a da odvrati Rusiju od napada. Njime se također želi poslati poruka jedinstva unutar NATO-a nakon iscrpljujuće godine za savez, koji su uzdrmale prijetnje Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda i unutarnji sukobi oko američko-izraelskog rata u Iranu.
Prema planu koji se sastoji od tri dijela, NATO bi u početku upotrijebio kopnene snage, uz potporu zračnih, pomorskih, kibernetičkih i svemirskih sposobnosti, kako bi zaustavio napad, gađao napadačke snage i spriječio ih da zauzmu teritorij, rekao je Grynkewich. NATO bi potom upotrijebio senzore, autonomne sustave i druge sposobnosti kako bi „nadvladao neprijateljske postrojbe … i zaustavio njihovo napredovanje”, rekao je. Nakon toga bi, bude li potrebno, primijenio „vrlo učinkovito precizno streljivo” i besposadne sustave kako bi „razbio neprijateljski borbeni sustav” i „sve ono što ga podupire”.
‘Odgovorit ćemo na svaku prijetnju’
Litavski ministar obrane Robertas Kaunas rekao je da će teorija koju je predstavio Grynkewich poslati snažnu poruku protivnicima da ćemo se braniti. Vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a za Europu rekao je da ne procjenjuje kako je sukob neposredan ili neizbježan. No, dodao je: „Pobrinut ćemo se da svaki napad na bilo koju saveznicu ili saveznika bude potpuno uzaludan.” Govor opisuje odlučniji odgovor u slučaju neprijateljskog napada, ali vjerodostojnost plana ovisi o tome imaju li saveznici snage, infrastrukturu i koordinaciju potrebne za njegovu provedbu. Na pitanje uzima li plan u obzir scenarij u kojem bi SAD bio angažiran na nekom drugom području, Grynkewich je odgovorio: „Apsolutno, i zapravo, to mora biti uzeto u obzir.” Za vrijeme Trumpova mandata SAD nastoji preusmjeriti fokus svojih oružanih snaga na druge prioritete, poput indo-pacifičke regije, nacionalne sigurnosti i zapadne hemisfere. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker rekao je u ponedjeljak u Varšavi da je Europa tek na četvrtom mjestu među strateškim prioritetima Washingtona.
Pentagon je već smanjio svoj doprinos NATO-ovim snagama za odgovor na krize, a do kraja godine trebao bi predstaviti reviziju rasporeda američkih snaga u Europi. „Nitko ne bi smio dovoditi u pitanje predanost Sjedinjenih Država ovom savezu”, ustvrdio je Grynkewich, ali je dodao da je „u konačnici riječ o političkoj odluci o tome tko će i gdje rasporediti svoje vojnike”. „Za moju zemlju, borba protiv Rusa odvijat će se s Amerikancima ili bez njih”, rekao je jedan drugi visoki europski dužnosnik za obranu, kojem je odobrena anonimnost. „Očekujemo da će doći, ali ako ne dođu, svejedno ćemo se boriti.”
To se događa u trenutku kada je Moskva prošlog mjeseca poslala pismo NATO-u, zaprijetivši uporabom svojeg nuklearnog arsenala ako savez pokuša izolirati rusku eksklavu Kalinjingrad. Grynkewich je upozorio da će NATO biti spreman odgovoriti, čak i uporabom svojeg nuklearnog arsenala. „Ako protivnik zaprijeti eskalacijom zveketanjem oružja ili ako doista odluči eskalirati sukob tijekom rata, to neće razbiti naš savez”, rekao je. „Trebali bismo biti mirni i sigurni znajući da možemo ostvariti učinke velikih razmjera te da samim time šaljemo implicitno upozorenje kako možemo odgovoriti na svaki neprijateljski potez na ljestvici eskalacije.”
