Hrvatske snage civilne zaštite zajedno s kolegama iz drugih europskih zemalja pripremaju se za velike nesreće i katastrofe kroz zajedničke vježbe i osposobljavanje, sustave ranog upozoravanja i koordinaciju pomoći, a upravo je taj manje vidljiv dio njihova rada u fokusu nove EU kampanje civilne zaštite „Djelujemo kao jedan: Priprema danas, za sigurnije sutra“.
Pokrenuta na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, kampanja građanima otkriva što se poduzima prije nego što prava i razorna katastrofa nastupi – od procjene rizika, planiranja i priprema do prekogranične suradnje – kako bi se zaštitili životi, zajednice i priroda.
Rekordni požari zorno pokazuju potrebu za intenzivnijim aktivnostima pripravnosti. Važnost pripravnosti dodatno raste kako katastrofe povezane s klimatskim promjenama poprimaju sve veće razmjere.
Nakon rekordne 2025., najgore godine šumskih požara u 20 godina mjerenja, i 2026. donijela je jednu od najtežih požarnih sezona u kojoj je već izgorjelo više od 669 000 hektara diljem Europe. U jednom od najvećih ovogodišnjih požara i Hrvatska je kao dio europskog sustava civilne zaštite pružila svoju pomoć.
U Francusku je u kolovozu uputila kanader i pripadnike hrvatskih službi, a u europskoj protupožarnoj floti rescEU sudjeluje s dva od ukupno 22 kanadera, spremna za upućivanje u zemlje kojima je potrebna pomoć. Istodobno, Hrvatska je 2026. koristila potporu europskog sustava civilne zaštite kada je zbog velikog požara na Korčuli u srpnju aktivirala Copernicusovu uslugu brzog kartiranja kako bi se satelitskim snimkama brzo procijenili razmjeri požara i nastala šteta.
Dok se Europa još suočava s posljedicama teške požarne sezone, s dolaskom hladnijih mjeseci u prvi plan ponovno dolazi i rizik od poplava.
Osim što ugrožavaju ljude i infrastrukturu, velike poplave u EU-u uzrokuju procijenjene gospodarske gubitke od 8,6 milijardi eura godišnje, što ih čini najštetnijom prirodnom nepogodom u Europi.
Hrvatski spašavatelji među 250 sudionika EU vježbi pripravnosti u Moldaviji
Jedan od ključnih načina pripreme za katastrofe su vježbe pripravnosti EU-a (MODEX), simulacije stvarnih kriznih situacija u kojima timovi civilne zaštite iz različitih zemalja zajedno uvježbavaju odgovor u uvjetima što sličnijima onima na terenu.
Na posljednjoj velikoj vježbi, onoj održanoj u lipnju 2026. u Moldaviji, među prisutnih 250 europskih spašavatelja i stručnjaka sudjelovalo je i 36 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja te šest pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite. U scenariju katastrofalne poplave uvježbavali su spašavanje i evakuaciju ljudi, ispumpavanje vode te osiguravanje pitke vode.
Među njima je bio i Petar Prpić iz Hrvatske gorske službe spašavanja koji je u Moldaviji predvodio hrvatski tim za spašavanje iz poplava pomoću čamaca. U stvarnoj kriznoj situaciji nema vremena za upoznavanje i dogovaranje načina na koji će timovi iz različitih zemalja surađivati.
Zato su ovakve vježbe toliko važne – zajedno treniraju, usklađuju postupke i provjeravaju opremu, razmjenjuju stručna znanja i upoznaju način rada drugih timova. Kada se katastrofa stvarno dogodi, svaka je minuta važna i moraju biti spremni reagirati brzo i učinkovito te djelovati kao jedan uigran tim. „Ovdje predano radimo s drugim spasiocima kako bismo, kada dođe do katastrofa, mogli spasiti živote“, istaknuo je Petar Prpić.
Upravo su stručnjaci poput njega, čiji rad često ostaje izvan očiju javnosti, u središtu kampanje „Djelujemo kao jedan”, koju Odjel za civilnu zaštitu EU-a osim u Hrvatskoj provodi i u Bugarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj do prosinca 2026.
Kada izvanredna situacija nadilazi nacionalne kapacitete, država ima pravo zatražiti pomoć putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, koji omogućuje brzu mobilizaciju timova i opreme država članica EU- a i drugih država sudionica. Od uspostave 2001. godine Mehanizam je aktiviran više od 880 puta, a obuhvaća i rescEU, europsku pričuvu za odgovor na katastrofe, u kojoj se nalaze protupožarni zrakoplovi, medicinska oprema i druga sredstva za hitne intervencije.
J.T.
