ZADAR – Dok se u Zadru i dalje intenzivno zagovara odgovorno gospodarenje otpadom te nudi opcija besplatnog odlaganja u reciklažnim dvorištima, pojedinci i dalje biraju najgori mogući scenarij — bacanje građevinskog otpada izravno u prirodu.
Najnoviji primjer takvog ekocida ovog je tjedna zabilježen na području Novog Bokanjca, gdje je nepoznati počinitelj izručio golemu količinu šute, ambalaže i keramičkih pločica usred prvog šumarka i zelenila.
Na fotografijama s terena jasno se vidi velika hrpa bijelih vreća napunjenih šutom, razbijenim keramičkim pločicama, kartonskom ambalažom od kupaonskog namještaja i sanitarija (poput artikala robne kuće IKEA i drugih oprema za domaće uređenje) te plastičnim kanisterima.
Ono što ovaj slučaj čini posebno bezobraznim — ali potencijalno i vrlo lakim za rješavanje komunalnim službama i policiji — jest detalj pronađen na samom vrhu bačenog otpada. Naime, među šutom je ostavljen papir s jasno ispisanim rukopisom:
“WZ 2465 / 2484 / POMJEŠANO ISTI KUPAC 4/4”
Uz ovaj papir, na ambalaži i ugovorima vidljivi su i drugi tehnički podaci i kataloški brojevi, što bi komunalnim redarima i inspekciji zaštite okoliša trebalo znatno olakšati ulazak u trag onome tko je izvodio radove ili naručio odvoz.
Problem koji godinama muči Zadrane
Ovo nije prvi put da se rubni dijelovi grada i šumarke oko Bokanjca, Musapstana te Plovanije pretvaraju meku za ilegalna odlagališta. Građani i stanari Novog Bokanjca opravdano su ogorčeni jer se po tko zna koji put njihovo susjedstvo i zeleni pojas koriste kao besplatno i nelegalno smetište.
Posebno zabrinjava činjenica da se u ovom slučaju radi o većim, organiziranim količinama otpada nastalim nakon adaptacije ili uređenja prostora. Često se događa da neodgovorni izvođači radova ili nelegalni prijevoznici naplate vlasnicima stanova odvoz na službeno odlagalište, a potom otpad istovare u najbliži šumarak kako bi izbjegli naknade i strpali novac u vlastiti džep.
Reciklažna dvorišta postoje – zašto se ignoriraju?
Grad Zadar i gradska tvrtka Čistoća d.o.o. građanima nude mogućnost odlaganja raznih vrsta otpada u reciklažnim dvorištima (poput reciklažnih dvorišta Diklo i Gaženica), dok se građevinski otpad i šuta mogu propisno zbrinuti putem ovlaštenih tvrtki ili ovlaštenih deponija za građevinski otpad.
Za ovakav prekršaj Zakonom o gospodarenju otpadom i Odlukom o komunalnom redu predviđene su visoke novčane kazne, kako za fizičke tako i za pravne osobe. Slučaj je prijavljen mjerodavnim službama, a mještani se nadaju da će ostavljeni “tragovi u papirima” ovoga puta biti dovoljni da neodgovorni pojedinac ili tvrtka dobiju zasluženu kaznu i o svom trošku očiste unakaženu prirodu.
D.G.
